Astronomi su utvrdili da bi se Mars mogao suočiti sa više potencijalno opasnih asteroida od Zemlje

Tim astronoma sa Univerziteta u Nandžingu pronašao je dokaze da Mars verovatno ima više potencijalno opasnih asteroida na svom putu od Zemlje. U svojoj studiji, objavljenoj na serveru za preprint arKsiv, grupa je istražila broj potencijalno opasnih asteroida koji su dovoljno veliki da izazovu veliki udar ako udare na Mars i uporedila ih sa sličnim procenama za Zemlju.

Dalje

Istraživanje ekstrema u potrazi za životom na Marsu

Ljudi bi mogli pretpostaviti da se potraga za životom na Marsu završila kada su NASA-ini prvi roveri poslali slike puste, negostoljubive površine planete. Međutim, kako naučnici proširuju svoje razumevanje ekstremnih uslova u kojima život može da cveta ovde na Zemlji – i proširuju svoje predstave o tome kako bi vanzemaljski život mogao da izgleda – potraga za životom na Marsu se nastavlja.

Dalje

Tražeći jači čelik, sistematski pogled na 120 kombinacija legiranih elemenata pruža tragove

Dekarbonizacija automobila ne zahteva samo prelazak sa benzinskih motora na električne motore, već i kvalitetne čelične delove koji pomažu motorima da rade, a istovremeno smanjuju težinu vozila. Čelični materijali visokih performansi mogu ponuditi tišu vožnju i odoleti habanju usled velike brzine rotacije u motorima. Da bi se stvorili, potrebno je optimizovati proces modifikacije čelične površine ugljenikom, azotom i elementima od legura.

Dalje

Motivisani nedostatkom raznolikosti u neurološkim studijama, naučnici nastoje da obezbede pravičnost u istraživanju mozga

Naučnici koji žele da se suprotstave zanemarivanju Afroamerikanaca u istraživanjima neuronauke pronašli su dokaze da je genetsko poreklo odgovorno za povećanu prevalenciju određenih neuroloških poremećaja, kao što su Alchajmerova bolest i moždani udar, i smanjenu prevalenciju drugih, uključujući Parkinsonovu bolest, kod crnih Amerikanaca, prema novom istraživanju objavljenom 20. maja kao naslovna priča u junu u časopisu Nature Neuroscience.

Dalje

Srećni ili ljuti: Istraživači otkrivaju moždanu mrežu koja prepoznaje emocije

Grupa za istraživanje genetike kognicije koju koordinira Frančesko Papaleo sa Italijanskog tehnološkog instituta (IIT) otkrila je moždanu mrežu prisutnu kod životinja i ljudi koja im omogućava da prepoznaju tuđe emocije. Ovi nalazi, objavljeni u časopisu Nature Neuroscience, otvaraju put razvoju novih, efikasnijih terapijskih strategija za neurorazvojna stanja, kao što su šizofrenija ili autizam, kod kojih su takve društvene funkcije narušene.

Dalje

Sastav mikrobioma creva može uticati na donošenje odluka

Način na koji donosimo odluke u društvenom kontekstu može se objasniti psihološkim, društvenim i političkim faktorima. Ali šta ako su druge sile na delu? Hilke Plasman i njene kolege sa Pariskog instituta za mozak i Univerziteta u Bonu pokazuju da promene u mikrobiomu creva mogu uticati na našu osetljivost na pravednost i na to kako se ophodimo prema drugima. Njihovi nalazi su objavljeni u časopisu PNAS Nekus.

Dalje