Rat u Iranu, koji traje već nekoliko nedelja, izazvao je nagli porast cena nafte, koja se trenutno kreće oko 100 dolara po barelu. Ovaj rast cena stvara zabrinutost među ekonomistima, koji predviđaju da bi visoke cene nafte mogle dovesti do inflacije i poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
U Srbiji, cena dizela je trenutno 212 dinara po litru, dok je cena benzina 188 dinara. Država je smanjila akcize za 60 odsto, što je omogućilo da cene ostanu na tom nivou, iako bi realna tržišna cena dizela bila 270 dinara, prema rečima ministarke energetike Dubravke Đedović Handanović.
S obzirom na trenutnu situaciju, Srbija je odlučila da povuče deo naftnih derivata iz rezervi kako bi dodatno smanjila pritisak na tržište. Međutim, različite evropske zemlje su reagovale na različite načine, što je izazvalo konfuziju među potrošačima.
U Hrvatskoj, cene goriva na auto-putevima su više nego na ostalim pumpama, dok je Slovačka odredila više cene za vozila sa stranim tablicama. Slovenija je, s druge strane, postala prva članica EU koja je uvela racionalizaciju goriva, ograničavajući vozače na maksimalnu kupovinu od 50 litara dnevno.
Ekonomista Veljko Mijušković ističe da su mere koje su vlade uvele brze i defanzivne, ali da mogu dovesti do dugoročnih problema. On upozorava da se problem samo privremeno zamrzava, dok se fiskalni troškovi i razlike u cenama između regiona povećavaju.
Mijušković takođe naglašava da su ovakve mere opravdane samo u slučaju realne opasnosti od nestašica i naglog skoka cena. Ukoliko kriza potraje, države će morati da preduzmu selektivnije intervencije kako bi zaštitile potrošače i privredu.
