Pandemija COVID-19 doprinela povećanju broja ljudi koji voze bicikl

Pandemija COVID-19 doprinela povećanju broja ljudi koji voze bicikl

Nova studija čiji je koautor istraživač sa Univerziteta Centralne Floride otkrila je da je pandemija COVID-19 doprinela povećanju ljudi koji su spremni da voze bicikl u SAD.

Nalazi, koji su nedavno objavljeni u Scientific Reports, rezultat su analize podataka iz COVID-19 i istraživanja budućnosti koje su sproveli Univerzitet Arizona State i Univerzitet Ilinois u Čikagu.

Rezultati su pokazali da su dva faktora proizašla iz njihovih nalaza: ljudi koji su ekološki prihvatljiviji i oni koji su zadovoljniji svojim životom imaju veću vjerovatnoću da će više voziti bicikl nakon pandemije.

Skoro 14% ispitanika izjavilo je da planira više da vozi bicikl, dok je samo 4% ispitanika izjavilo da planira da manje vozi nakon pandemije COVID-19.

Za istraživačku studiju analizirani su odgovori više od 7.000 ljudi iz celog SAD. Anketa je raspoređena u više talasa istim ispitanicima kako bi se pratilo kako su se ponašanja i stavovi razvijali tokom vremena i distribuirana je digitalno tokom aprila 2020. i oktobra 2020.

Natalia Barbour, docent na UCF-ovom Odsjeku za građevinarstvo, životnu sredinu i građevinarstvo, udružila se sa profesorom građevinarstva i inženjerstva zaštite životne sredine Univerziteta Južne Floride Fredom Manneringom kako bi sprovela studiju podataka ankete.

Nakon što je poslednjih nekoliko godina živeo u Holandiji, Barbur kaže da je bilo mnogo istraživanja koja su pokazala da su ljudi tamo više vozili bicikl nego što su to činili pre pandemije iz raznih razloga.

Ona kaže da su ona i Mannering bili radoznali da vide da li je došlo do slične tranzicije ljudi koji su pokušavali različite načine prevoza u SAD zbog toga što su morali da rade od kuće tokom perioda pandemije.

„Istraživanje je važno posebno u kontekstu, prvo, klimatskih promena, i drugo, efekata pandemije na ponašanje prilikom putovanja“, kaže Barbur.

„Globalno, 20% do 30% emisija CO 2 dolazi iz transporta, stoga je proučavanje alternativnih načina transporta od suštinskog značaja za ublažavanje emisija povezanih sa transportom,“ kaže ona. „Drugo, pandemija COVID-19 je poremetila naše živote i uticala na to kako doživljavamo ličnu mobilnost. Iako promene ponašanja nisu uvek bile izazvane slobodnom voljom i u mnogim slučajevima iznuđene spoljnim okolnostima, pronađene su neke pozitivne posledice pandemije— ljudi nameravaju više da voze bicikl.“

Barbur kaže da rezultati studije pružaju uvid u socio-demografske i psihološke faktore koji igraju ulogu u planiranom biciklističkom ponašanju nakon COVID-19.

Na primer, studija je utvrdila da starost, rasa, status zaposlenja, pol i veličina domaćinstva utiču na učestalost vožnje biciklom.

Na globalnom nivou, utvrđeno je da žene manje voze bicikl od muškaraca; međutim, ishod analize sugeriše da postoji promena i povećanje biciklizma kod žena nakon pandemije.

„Žene ispitanice bez vozila u svojim domaćinstvima imale su povećanje srednje vrednosti, što implicira da je veća verovatnoća da naznače da nameravaju više da voze bicikl nakon pandemije“, kaže Barbur.

Studija je takođe pokazala da ljudi koji su zaposleni sa punim ili nepunim radnim vremenom imaju veću verovatnoću da voze bicikl nakon pandemije, što ukazuje na potencijalno povećanje putovanja biciklom na posao.

Kao deo UCF-ove Laboratorije za pametan i siguran transport, Barbour kaže da rad dodaje dodatni sloj i dimenziju njihovim tekućim projektima.

„Istorijski gledano, laboratorija je proučavala pitanja transporta, kao što su nesreće bicikla i pešaka, tako da ovaj rad doprinosi dubljem razumevanju samih biciklista“, kaže ona. „Pošto laboratorija razvija nove istraživačke linije, ova studija je deo ovog napora.“

Ona kaže da bi buduća istraživanja mogla uključiti naknadnu studiju kako bi se videlo da li postoje dugotrajne promene u izboru mobilnosti ljudi.