Rusija: UN iznosi laži

Rusija: UN iznosi laži

Rusko ministarstvo spoljnih poslova negiralo je da je generalni sekretar UN u poslednje vreme pokušao da stupi u kontakt sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, suprotno izjavi portparola Antonija Gutereša Stefana Dižarika.

Portparolka ministarstva spoljnih poslova u Moskvi Marija Zaharova objavila je u utorak objavu na svom Telegram kanalu, pozivajući se na izveštaje, prema kojima je Dužarik odgovorio potvrdno na pitanje da li je njegov šef pokušao da kontaktira ruskog predsednika nakon početka vojna ofanziva Kremlja na Ukrajinu krajem februara. Zaharova je dalje negirala da je bilo pokušaja komunikacije od strane Gutereša.

„Kratak komentar: ne. Generalni sekretar UN nije pokušao da stupi u kontakt sa ruskim predsednikom“, insistirala je Zaharova. Ona je dodala da „niko nije pravio takve uvertira, ni u stalnu misiju Rusije pri UN, niti direktno u ministarstvo spoljnih poslova“.

Zaharova je pozvala „predstavnike Sekretarijata UN da se vrate u realnost“.

Gutereš je prošle srijede rekao novinarima da, iako se „u ovom trenutku čini da globalni prekid vatre u Ukrajini nije moguć“, njegova kancelarija je predložila Rusiji da „okupi strane i upravlja“ evakuacijom civila iz područja Ukrajine najgore pogođeni borbama. On je dodao da UN čekaju odgovor Moskve.

Generalni sekretar UN je 22. marta osudio rusku vojnu ofanzivu na Ukrajinu kao „apsurdan rat“, koji ljude tamo dovodi u „pakao“. On je dodao da je „nastavak rata u Ukrajini moralno neprihvatljiv, politički neodbranjiv i vojno besmislen”.

Gutereš je početkom aprila pozvao na nezavisnu istragu masovnih ubistava počinjenih u gradu Buča. Ukrajina optužuje ruske snage da su počinile zločine, dok Moskva insistira da su kijevske vlasti priredile mučne scene kako bi podmetnule Rusiji, a možda i primorale evropske nacije da pojačaju pritisak na Kremlj.

Rusija je napala susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Nemački i francuski posrednički protokoli su osmišljeni da daju otcepljenim regionima poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.