Ove sezone malinari ulaze sa više optimizma. Očekuju dobru cenu i kvalitet malina, koje će biti retke i krupne. Ministarstvo poljoprivrede radi na zaštiti proizvođača i jačanju njihovih pregovaračkih moći.
Malinari se suočavaju sa izazovima poput spekulacija oko otkupne cene, nedostatka sertifikovanog sadnog materijala i radne snage. Ipak, ove godine ulaze sa optimizmom, jer očekuju dobru cenu i kvalitet malina. Mileta Pilčević, predsednik udruženja „Vilamet“, ističe da će maline biti zdrave i krupne, što će olakšati prodaju.
Prazne hladnjače dodatno idu na ruku proizvođačima. „Nemamo zaliha, borili smo se da se srpska malina ne meša sa uvoznom, kako bismo izbegli viruse i bolesti“, dodaje Pilčević.
Dr Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo u Čačku naglašava da svet traži najkvalitetniju malinu, a to su sorte „vilamet“ i „miker“. Zbog nedostatka sadnog materijala, proizvođači su počeli da eksperimentišu sa drugim sortama, što može negativno uticati na tržište.
Stručnjaci procenjuju da se malina uzgaja na osam do devet hiljada hektara, što je znatno manje od zvaničnih podataka. Razlog za razliku vide u zloupotrebi subvencija i pogrešnim praksama u proizvodnji i trgovini.
Iako je malina jedna od najvrednijih stavki domaćeg agrarnog izvoza, malinari često traže pomoć države. Ministarstvo poljoprivrede radi na uspostavljanju obaveznih ugovora između proizvođača i otkupljivača kako bi se obezbedila veća sigurnost.
Ministarstvo podstiče udruživanje proizvođača, jer organizovan pristup tržištu omogućava jaču pregovaračku moć. Takođe, podsećaju na dostupne podsticaje za navodnjavanje, opremu i modernizaciju gazdinstava.
