Veštačka inteligencija iskorišćena je za razvoj „suštinski nove“ vrste vakcine koja bi mogla da zaštiti od velikog broja virusa i spreči pandemije, tvrde istraživači.
Tim sa Univerziteta Kembridž navodi da je ovo prvi put da je ključna komponenta vakcine u potpunosti dizajnirana uz pomoć veštačke inteligencije, a zatim testirana na ljudima, piše CNN.
Vakcina je razvijena tako da deluje protiv svih koronavirusa, što uključuje sve varijante kovida, ali i viruse koji inficiraju životinje i mogli bi da izazovu sledeću pandemiju.
Istraživanje je još u ranoj fazi, ali tim već razvija odvojene vakcine koje bi mogle da se bore protiv gripa i ebole.
Vakcine uče naš organizam kako da prepozna infekciju i povećaju šanse da se uspešno odbrani od nje.
Međutim, neki virusi veoma uspešno menjaju svoj izgled – odnosno mutiraju – pa vakcine brzo mogu da zastare. Zbog toga se vakcine protiv kovida i sezonskog gripa redovno ažuriraju.
„Uvek kasnimo“, rekao je profesor Džonatan Hini sa Univerziteta Kembridž i dodao da „pokušavamo da budemo korak ispred“, toliko unapred da bismo mogli da zaštitimo ljude od novih epidemija ili pandemija.
Vakcine su imale ključnu ulogu tokom pandemije, ali su morale da budu razvijene od nule, a zatim ažurirane kako je virus mutirao.
Kako funkcioniše?
Vakcine se obično razvijaju na osnovu aktuelnog soja virusa.
Istraživači sa Kembridža uzeli su poznate genetske kodove – uputstva za život – različitih koronavirusa koje su zabeležili programi za nadzor potencijalnih virusnih pretnji.
Te genetske kodove analizirala je veštačka inteligencija. Zatim je osmislila „super-antigen“ koji može da obuči imuni sistem tako da pruži zaštitu protiv cele porodice virusa – čak i ako mutiraju ili nova infekcija pređe sa životinja na ljude.
Antigeni su ključne komponente vakcina jer upravo njih imuni sistem uči da prepoznaje i napada.
Hini je rekao da je ovo prvi put da je antigen dizajniran pomoću veštačke inteligencije testiran na ljudima. Dodao je da tehnologija „iznenađuje sve nas“ i da je „neverovatno šta možemo da uradimo uz njenu pomoć za dobrobit čovečanstva“.
„Ovo je razvoj vakcina koje nas štite ne samo od današnjih virusa, već i od onoga što može izazvati sledeću epidemiju ili bolest.
Ovo predstavlja suštinsku promenu u načinu na koji se pripremamo za pandemije“, kazao je Hini za BBC.
Slepi miševi su jedan od izvora koronavirusa.
Ispitivanja na 39 ljudi osmišljena su kako bi se procenilo da li su takve vakcine bezbedne. Druga studija, koja uključuje oko 200 učesnika, pružiće bolje razumevanje toga koliko efikasno vakcina podstiče imuni odgovor.
Nalazi objavljeni u časopisu Journal of Infection navode da je uticaj na imuni sistem bio „umeren“, ali i dalje izazivaju veliko interesovanje.
Profesor Sol Fost, koji je sproveo deo ispitivanja na Univerzitetu Sautempton, rekao je da dizajn zasnovan na veštačkoj inteligenciji „definitivno ima potencijal“ i da je „zaista uzbudljiv“.
„Ono što je zaista zanimljivo jeste da je ova tehnologija mnogo uspešnija u osmišljavanju vakcina za potencijalne pandemije kada se virusi menjaju“, kazao je Fost.
Tim sa Kembridža već sprovodi istraživanja na životinjama u vezi sa univerzalnim vakcinama protiv sezonskog gripa koje ne bi morale da se prilagođavaju svake godine, kao i vakcinom protiv ptičjeg gripa H5N1, za slučaj da virus koji trenutno pustoši populacije ptica preraste u pandemiju među ljudima.
Istražuju i vakcinu protiv virusnih hemoragijskih groznica, što uključuje i vrste ebole. Trenutna epidemija u Demokratskoj Republici Kongo izazvana je vrstom za koju još nije razvijena vakcina.
Profesor Endi Polard, direktor Oksfordske grupe za vakcine, nije učestvovao u studiji, ali je rekao da ovaj pristup daje ubedljive rezultate u istraživanjima na životinjama.
„Ovo su fascinantni podaci i niko ne bi predvideo da će uspeti da izazovu ovakve imunološke odgovore“, rekao je za BBC.
Pravi test, dodaje on, biće rezultati ispitivanja na ljudima, jer se naš imuni sistem razlikuje od imunog sistema laboratorijskih miševa i oblikovan je godinama različitih infekcija.
Šire gledano, smatra da će veštačka inteligencija biti „prekretnica“ u istraživanju vakcina i da bi alati zasnovani na AI mogli da predviđaju kako će imuni sistem reagovati na vakcinu, što bi značajno ubrzalo razvoj i „spasilo živote“.
Profesorka Marijan Najt, naučna direktorka Nacionalnog instituta za zdravstvena i istraživanja zdravstvene zaštite, rekla je:
„Izuzetan uspeh ovog ispitivanja ‘super-antigena’ dizajniranog uz pomoć veštačke inteligencije predstavlja ključni korak napred u našoj sposobnosti da obezbedimo široku i dugotrajnu zaštitu od virusa.“
