Tokom više od pet nedelja bombardovanja, američki i izraelski napadi pogodili su hiljade fabrika. Šteta se oseća širom iranske ekonomije, preteći novim talasima otpuštanja, dok se Iranci suočavaju sa naglim poskupljenjima. Cena piletine porasla je za 75% u poslednjem mesecu, dok su govedina i jagnjetina skočile za 68%.
Situacija bi mogla postati još gora jer Sjedinjene Američke Države blokiraju iranske luke, onemogućavajući mnoge uvoze i izvoze nafte koji donose milijarde dolara. Ekonomski problemi izazvali su masovne proteste koji su ugušeni pre rata i mogli bi ponovo naterati Irance na ulice.
Ipak, Iran ima svoj adut u globalnoj ekonomiji, sa kontrolom nad Hormuškim moreuzom. Iranski lideri tvrde da će ponovo otvoriti ovu ključnu pomorsku rutu za globalnu energiju samo ako se blokada ukine i rat završi. Veruju da ekonomija koja je izgrađena da bude samostalna pod decenijskim međunarodnim sankcijama može izdržati duže od američkog predsednika Donalda Trampa.
Prema rečima zamenika ministra rada Gholamhosseina Mohammadi, Iran je direktno izgubio najmanje milion radnih mesta zbog rata. Međutim, efekti su takvi da su ugrožena dodatna 10 do 12 miliona radnih mesta, što je polovina iranske radne snage, upozorava ekonomista Hadi Kahalzadeh.
Izrael je tvrdio da je pogodio industrijsku bazu iranske Revolucionarne garde, ali su napadi bili mnogo širi, pogađajući objekte koji nisu u vlasništvu te snage. Vazdušni napadi oštetili su 20.000 fabrika, što je oko 20% proizvodnih jedinica u zemlji, prema Kahalzadehu, istraživaču na Univerzitetu Brandeis. Pogođene su i fabrike kao što su Tofigh Daru, najveći iranski farmaceutski holding, koji proizvodi lekove protiv raka.
Možda najteže, Izrael je pogodio najveće fabrike čelika i petrohemije u Iranu, većina njih u talasu napada neposredno pre primirja 8. aprila. Dva najveća proizvođača čelika, Mobarakeh Steel i Khuzestan Steel, kao i manje fabrike, obustavili su proizvodnju. Prema iranskoj poluslužbenoj agenciji Jamaran, više od 50 petrohemijskih kompleksa je zatvoreno.
To je oslabilo dva najveća iranska izvoza koji nisu nafta, a više cene su uticale na sve, od plastike do cevi, do tkanina i ambalaže za namirnice poput mleka, putera i sira. Napadi nisu jedini uzrok ekonomskih problema. Internet je u velikoj meri zatvoren od protesta, što je uništilo mala i srednja preduzeća koja se oslanjaju na online prodaju. Čak i pre američke blokade, iranski napadi na Ujedinjene Arapske Emirate, na koje se oslanjao za oko trećinu svojih uvoza, doveli su do prekida trgovine.
Oko 80% proizvođača tepiha u industrijskoj zoni grada Kašana, centra iranske industrije tepiha, prestalo je sa radom, rekao je sin jednog od proizvođača. Njihova porodična fabrika, koja zapošljava 20 do 30 ljudi i nekada je proizvodila stotine tepiha mesečno, među je onima koje su zatvorene, iako otac i dalje odlazi u fabriku svaki dan.
