Na konferenciji za novinare, Mersije je ukazao na to da je Plan rasta jedan od ključnih finansijskih instrumenata koji se razmatraju pri svakom zahtevu za isplatu. On je izrazio zabrinutost Evropske komisije zbog nedavnih izmena pravosudnih zakona u Srbiji, naglašavajući da se pažljivo prate naredni koraci.
Kada je reč o izbegavanju uskraćivanja finansija, Mersije je rekao da EK nastavlja da podržava Srbiju na putu ka Evropskoj uniji. Međutim, očekuje se poštovanje stava Venecijanske komisije i demokratskih mehanizama. Očekuje se i preokret u vezi sa slobodom medija u Srbiji.
Planom rasta za Zapadni Balkan Srbiji je opredeljeno oko 1,6 milijardi evra u periodu od 2024. do 2027. godine. Iako briselski izvori navode da ne postoji zvanična informacija o ukidanju finansija, upozoravaju da se ne treba potcenjivati informacije koje dolaze iz medija.
S obzirom na trenutne okolnosti, ostaje da se vidi da li će obustava finansiranja biti samo „buka“ ili će Evropska komisija doneti odluku o stopiranju isplate novca. Ova odluka bi mogla zavisiti od odnosa vlasti prema izmenama pravosudnih zakona i slobodi medija.
Stručnjak za međunarodne odnose, Dušan Reljić, ocenio je da je novac iz Plana rasta beznačajan i da Srbija može funkcionisati bez 300 miliona godišnje. On je dodao da se ta sredstva mogu nadomestiti iz drugih izvora, jer je novac na svetskom tržištu trenutno jeftin.
Reljić je naglasio da je presudno obezbediti veće iznose, poput onih koje dobija Hrvatska, kako bi se značajno pokrenuo privredni razvoj. Eventualna odluka o ukidanju sredstava mogla bi politički pogodovati vlastima, dok članice EU donose odluke o finansiranju.
