Prema studiji, lateralna parafacijalna (pFL) regija mozga može izazvati biološke promene koje povećavaju krvni pritisak. Ova regija je povezana sa kontrolom disanja, posebno sa snažnim i namernim izdahom tokom vežbanja ili kada kašljemo ili se smejemo. U testovima na pacovima, istraživači su otkrili da pFL može takođe suziti krvne sudove.
Kombinacija kontrole disanja i signala iz krvnih sudova može biti uzrok hipertenzije u nekim slučajevima. Ovo može objasniti zašto mnogi ljudi, oko 40 procenata, imaju nekontrolisani krvni pritisak uprkos uzimanju antihipertenzivnih lekova. Istraživanje sugeriše da pFL neuroni mogu povezati promene u ritmu disanja sa povećanom aktivnošću simpatičkog nervnog sistema, koji pomaže u kontroli krvnog pritiska.
Istraživači su koristili tehnike genetskog inženjeringa kako bi aktivirali ili deaktivirali pFL neurone kod pacova, a zatim su posmatrali efekte. Aktivnost nerava povezanih sa disanjem, simpatička aktivnost nerava i krvni pritisak su svi praćeni. Aktivacija pFL neurona kod nekih pacova pokrenula je druge moždane krugove koji su na kraju povećali krvni pritisak životinja.
U pacovima sa hipertenzijom, pFL neuroni nisu samo pomagali u disanju, već su takođe delovali na sužavanje krvnih sudova. Ova otkrića otkrivaju novi potencijalni put za lečenje. „Otkrijali smo da se u uslovima povišenog krvnog pritiska aktivira lateralna parafacijalna regija, a kada smo inaktivirali ovu regiju, krvni pritisak se vratio na normalne nivoe,“ kaže fiziolog Julian Paton.
Ova otkrića takođe objašnjavaju zašto osobe sa apnejom u snu imaju veći rizik od povišenog krvnog pritiska. Povezanost između disanja i protoka krvi ponovo se javlja: dok pFL neuroni nisu uključeni u normalno disanje, aktiviraju se kao odgovor na visoke nivoe CO2 ili niske nivoe kiseonika, što se dešava tokom apneje u snu.
Važno je napomenuti da su istraživanja sprovedena samo na životinjskim modelima, te je verovatno, ali ne i sigurno, da je ista cirkuitrija uključena i kod ljudi. S obzirom na to da se procenjuje da oko trećine svetske populacije ima problem sa povišenim krvnim pritiskom, potreba za novim opcijama lečenja je hitna. Hipertenzija ozbiljno povećava rizik od mnogih srčanih problema i povezana je sa više drugih stanja, kao što je demencija.
Sledeći izazov je otkriti kako lekovi mogu ciljati pFL neurone, a istraživači izveštavaju da su postigli napredak i u ovom području. Karotidna tela su skupine ćelija koje deluju kao mali senzori u vratu i mogu uticati na pFL neurone izvan mozga. Istraživači veruju da bi ciljanje ovih senzora moglo biti dovoljno da se pFL regija drži pod kontrolom.
„Naš cilj je da ciljam karotidna tela, a uvozimo novi lek koji se preusmerava kako bismo smanjili aktivnost karotidnog tela i bezbedno inaktivirali lateralnu parafacijalnu regiju, tj. bez potrebe za korišćenjem leka koji prodire u mozak,“ kaže Paton. Iako ova strategija može delovati lakše od dobijanja leka koji prodire u mozak, i dalje će zahtevati opsežno testiranje.
