Iranska vlada se suočava sa destabilizacijom, a protesti su izbili širom zemlje. Smrtonosno gušenje demonstracija prešlo je „crvenu liniju“ koju je postavio predsednik Donald Tramp. On je naglasio da će Sjedinjene Države pažljivo pratiti situaciju pre nego što donesu odluku o eventualnoj akciji.
Iran kontroliše treće najveće dokazane rezerve nafte na svetu i ključne pomorske rute za isporuku. Proizvodi oko 3,2 miliona barela dnevno, što čini 4% globalne proizvodnje. Iako se suočava sa teškim sankcijama, Iran ostaje šesti najveći proizvođač nafte.
Da bi zaobišao sankcije, Iran koristi „shadow fleet“ koja izvozi naftu po sniženim cenama. Zemlja ima oko 209 milijardi barela nafte u rezervama, što je više od svih osim Venezuele i Saudijske Arabije. Kina je najveći kupac iranske nafte, a nacionalizacija energetske infrastrukture dodatno naglašava važnost Irana.
Iran ima veći značaj za globalna energetika od Venezuele, a događaji u toj zemlji mogu uticati na naftna tržišta. Cena nafte je već porasla zbog pretnji prekidom isporuke iranske nafte. Sirova nafta je dostigla cenu od 61 dolar po barelu, dok se očekuje dalji rast cena u slučaju vojnog sukoba.
Mogući napad Sjedinjenih Država na Iran mogao bi značajno uticati na cenu nafte, zavisno od obima napada i odgovora Irana. Situacija ostaje napeta, a globalna tržišta pažljivo prate razvoj događaja.
