Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je danas da je legitimno da se promeni organizacija tužilaštva i beogradskih osnovnih sudova i istakao da Skupština Srbije ima pravo da postavi pitanje odgovornosti, pitanje smene nekoga koga je izabrala, da li je mreža sudova i tužilaštava funkcionalna i zašto određeni rezultati izostaju.
Kada je reč o predlozima za integrisanje unutar sistema Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, Vujić je rekao da organizacione stvari treba da budu posledica temeljnih analiza.
„Oko 70 odsto zemalja članica EU ima integrisani model, retke su zemlje i to su samo velike, bogatije zemlje koje imaju tzv. specijalni model. Ako je jedna Danska, Austrija, Holandija, Slovačka, mnogo bolje pozicionirane na listi, gde je percepcija korupcije smanjena, znači da vidimo, jer mi se godinama ne pomeramo kada govorimo o korupciji i organizovanom kriminalu. Slovačka je, na primer, pre par godina napustila model specijalizovanog i prešla na integrisani model unutar sistema. Integrisani model podrazumeva da vam je usklađeno sud i tužilaštvo“, objasnio je Vujić za Pink.
Istakao je da je tužilaštvo samostalno, a da je sud nezavisan. Prema rečima ministra Vujića, integrisanim modelom se pospešuje efikasnost samih postupaka jer je uočeno da određeni postupci iziskuju prevelike troškove ili previše dugo traju.
„Vi u ovom trenutku imate vezano za nadstrešnicu, imate u Višem tužilaštvu u Novom Sadu, Višem u Beogradu i pod Tužilaštvom za organizovani kriminal. Jesu različiti, da kažem, uglovi, ali su lica manje više ista protiv kojih se vodi postupak. I onda imate situaciju, šta ćemo ako jedni donesu jednu odluku, a drugi drugu. Jedni vode postupak sa jedne strane, drugi sa druge i vi onda možete da imate problem“, ukazao je Vujić.
Nenad Vujić izjavio je danas da član 156. Ustava Srbije propisuje da vrhovni javni tužilac podnosi izveštaj o svom radu i o radu Tužilaštva.
Nenad Vujić izjavio je danas da član 156. Ustava Srbije propisuje da vrhovni javni tužilac podnosi izveštaj o svom radu i o radu Tužilaštva.
Na pitanje o posledicama toga što Odbor nije usvojio izveštaje Vrhovnog javnog tužilaštva, Vujić je rekao da to može da ima pravne posledice i naveo da neusvajanje izveštaja o radu Vlade, na primer, otvara pitanje poverenja Vladi.
“Niko iz Odbora, pa i poslanik Uglješa Mrdić, nije ništa lično govorio. On je spomenuo ime onoga koje je trebao da dođe, ali u izveštaju nije imao nikakve lične stavove prema vrhovnom javnom tužiocu i vrhovnom javnom tužilaštvu, nego je rekao da nemamo presek stvarnog stanja i podatke koji se odnose na trendove kriminala, pogotovo organizovanog kriminala, korupcije, nasilja u porodici, nasilja nad decom. To su, između ostalog, stvari koje se nama i traže kao merljivi kriterijumi u poglavlju 23. Mi toga nemamo“, rekao je Vujić.
