Učenici osmog razreda iz više od 60 odsto okruga imali su ispodprosečne rezultate na sva tri testa završnog ispita, pokazuje analiza rezultata 62.041 učenika, koji su malu maturu polagali u junu na kraju školske 2024/25.
Ovakav trend prisutan je godinama unazad, što svedoči da promene u obrazovnom sistemu, ako ih je uopšte bilo, nisu dale željene rezultate, piše Danas.
Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja u najnovijem izveštaju nastavlja prošlogodišnju praksu – i ovoga puta su izostavljeni podaci o tome koliko učenika je uspelo da reši zadatke sa osnovnog, koliko sa srednjeg, a koliko sa naprednog nivoa, budući da testovi na završnom ispitu sadrže zadatke kojima se proverava stepen ostvarenosti standarda postignuća, što se navodi i u samom izveštaju.
Ovi podaci dostupni su svakoj pojedinačnoj školi za njihove učenike, ne i za javnost.
U izveštaju se navodi da su učenici bili najuspešniji na trećem testu (prosečno postignuće iznosi 13,83 poena od mogućih 20), potom na testu iz matematike (prosek 11,78 poena), dok su najmanje uspešni bili u rešavanju zadataka iz srpskog jezika i književnosti (11,59 poena).
Kada je reč o trećem testu, učenici su najbolje uradili test iz hemije (15,87 poena), potom iz fizike (15,83), istorije (14,11), biologije (13,96) i geografije (13,11).
Bez ijednog boda iz matematike ostalo je 262 đaka, na testu iz srpskog jezika i književnosti takvih je bilo 174, a na trećem testu 173. Iz geografije su 72 učenika imala nula poena, iz biologije 68, iz istorije 13 učenika, iz hemije 11, a iz fizike devet.
S druge strane, najviše učenika je ostvarilo maksimalan broj poena na trećem testu – 1.959, zatim iz matematike – 1.901, a najmanje na testu iz srpskog jezika i književnosti – 169. Najveći broj učenika je ostvario maksimalan broj poena na testu iz hemije – 14,7 odsto, fizike 7,4, istorije 6,9 odsto, biologije tri procenta i geografije 0,7.
Kao i svih ranijih godina, devojčice su uspešnije od dečaka, pri čemu su razlike veće na testu iz srpskog jezika i književnosti nego na druga dva testa.
Kakvi su rezultati po okruzima?
Na testu iz srpskog jezika natprosečno postignuće ostvarili su učenici iz šest okruga: Pećkog, Kosovsko-mitrovačkog, Šumadijskog, Grada Beograda, Južnobačkog i Nišavskog.
Postignuće učenika Sremskog, Moravičkog, Rasinskog i Severnobačkog okruga je na nivou nacionalnog proseka.
Ispodprosečno znanje imali su učenici iz 21: Pčinjskog, Pomoravskog, Mačvanskog, Kolubarskog, Zlatiborskog, Podunavskog, Raškog 1 – Kraljevo, Južnobanatskog, Zapadnobačkog, Pirotskog, Topličkog, Severnobanatskog, Braničevskog, Jablaničkog, Kosovskog, Borskog, Srednjebanatskog, Zaječarskog, Raškog 2 – Kraljevo, Kosovsko-pomoravskog i Prizrenskog.
Iz matematike su iznadprosečno postignuće imali đaci iz Pećkog, Kosovsko-mitrovačkog, Šumadijskog, Grada Beograda, Južnobačkog i Nišavskog.
Postignuće učenika iz četiri okruga: Sremskog, Moravičkog, Pčinjskog i Rasinskog na nivou je nacionalnog proseka.
Ispod prosečnog rezultata su zabeležili učenici iz 21: Pirotskog, Zlatiborskog, Severnobačkog, Zapadnobačkog, Pomoravskog, Topličkog, Raškog 1 – Kraljevo, Kolubarskog, Južnobanatskog, Podunavskog, Mačvanskog, Jablaničkog, Braničevskog, Borskog, Kosovskog, Severnobanatskog, Zaječarskog, Srednjebanatskog, Kosovsko-pomoravskog, Raškog 2 – Kraljevo i Prizrenskog.
Na trećem testu iznad proseka republike su Pećki, Šumadijski, Kosovsko-mitrovački, Grad Beograda, Južnobački i Nišavski okrug.
Postignuće učenika iz pet okruga: Sremskog, Pčinjskog, Moravičkog, Pomoravskog i Rasinskog na nivou je nacionalnog proseka.
Niže postignuće od nacionalnog proseka pokazali su učenici iz 20 okruga: Podunavskog, Zlatiborskog, Severnobačkog, Zapadnobačkog, Južnobanatskog, Mačvanskog, Kolubarskog, Pirotskog, Braničevskog, Raškog 1 – Kraljevo, Topličkog, Jablaničkog, Severnobanatskog, Borskog, Kosovskog, Zaječarskog, Srednjebanatskog, Raškog 2 – Kraljevo, Kosovsko-pomoravskog i Prizrenskog.
Autori izveštaja konstatuju da su učenici iz Pećkog, Kosovsko-mitrovačkog, Šumadijskog, Grada Beograda, Južnobačkog i Nišavskog okruga ostvarili iznadprosečne rezultate na sva tri testa dok su okruzi sa najnižim postignućima na sva tri testa Kosovsko-pomoravski, Raški 2 – Kraljevo i Prizrenski.
Istraživači skreću pažnju da u tumačenju pretežno ispodprosečnih rezultata koje postižu učenici iz Prizrenskog, Kosovskog, Kosovsko-pomoravskog i okruga Raški 2 – Kraljevo treba uvažiti višegodišnje nepovoljne uslove života i obrazovni kontekst, što se odrazilo i na njihova postignuća.
