Nemački parlament Bundestag izglasao je dobrovoljni vojni rok od 2026. godine, uz obavezan upitnik za sve 18-godišnjake. Odluka je izazvala proteste učenika, dok vlada planira jačanje Bundesvera i moguće medicinske preglede od 2027.
Ovo predstavlja značajnu promenu u nemačkom pristupu vojsci i dolazi nakon inicijative kancelara Fridriha Merca da stvori najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi.
Promena znači da će od januara 2026. svi osamnaestogodišnjaci u Nemačkoj dobijati upitnik u kojem se pita da li su zainteresovani i spremni da se pridruže oružanim snagama. Popunjavanje formulara biće obavezno za muškarce, a dobrovoljno za žene.
Učenici širom Nemačke najavili su da će u petak stupiti u štrajk u čak 90 gradova, protestujući protiv ove odluke.
Mnogi mladi Nemci se ili protive novom zakonu ili su prema njemu skeptični.
„Ne želimo da provedemo pola godine života zaključani u kasarnama, obučavani u stroju i poslušnosti i učeći da ubijamo“, poručili su organizatori protesta u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.
„Rat ne nudi nikakvu perspektivu za budućnost i uništava naše živote.“
Samo u Hamburgu se očekivalo oko 1.500 učesnika protesta, a direktori škola upozorili su roditelje da ne ispisuju decu iz škole tog dana.
Nemački poslanici su glasali sa 323 prema 272 u prilog promeni, čime je Nemačka postala najnovija evropska zemlja koja uvodi neki oblik revidirane vojne službe.
Vlada navodi da će vojna služba ostati dobrovoljna što je duže moguće, ali će od jula 2027. svi osamnaestogodišnji muškarci morati da obave lekarski pregled kako bi se procenila njihova sposobnost za eventualnu vojnu službu.
Univerzalni lekarski pregledi su neophodni, rekao je ministar odbrane Boris Pistorijus, kako Nemačka u slučaju napada ne bi gubila vreme utvrđujući „ko je operativno sposoban da štiti domovinu, a ko nije“.
Nemačka vojska, Bundesver, trenutno ima oko 182.000 pripadnika, a Pistorijus želi da u narednih godinu dana poveća broj vojnika za 20.000.
Dugoročni cilj je da se do ranih 2030-ih broj poveća na 260.000, uz oko 200.000 rezervista, kako bi se ispunili novi ciljevi NATO-a i ojačala nemačka odbrana.
Iako je plan zasnovan na dobrovoljnoj službi, ukoliko se bezbednosna situacija pogorša ili se prijavi premalo dobrovoljaca, Bundestag bi mogao da razmotri i uvođenje neke forme obaveznog vojnog roka.
Ako bi izbilo ratno stanje, vojska bi mogla da koristi upitnike i lekarske preglede kao bazu potencijalnih regruta.
Kao i druge evropske zemlje, Nemačka je tokom mirnodopskih godina 1990-ih smanjivala svoje oružane snage. Tokom Hladnog rata imala je vojsku od gotovo pola miliona ljudi.
Obavezni vojni rok u Nemačkoj ukinut je 2011. godine za vreme bivše kancelarke Angele Merkel.
Međutim, sada, suočena sa percipiranim pretnjama iz Rusije i pod snažnim pritiskom tradicionalnog saveznika SAD, Fridrih Merc je obećao da će obnoviti Bundesver i pretvoriti ga u najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi.
Zemlje NATO-a su pod pritiskom Bele kuće američkog predsednika Donalda Trampa da povećaju izdvajanja za odbranu.
Podsticaji za dobrovoljnu službu prilično su visoki, uz obećanu platu od oko 2.600 evra mesečno. U Francuskoj će dobrovoljci biti plaćeni najmanje 800 evra (700 funti) mesečno.
Bundestag je takođe trebalo u petak da glasa o spornoj reformi penzija, kojom bi državne penzije ostale na sadašnjem nivou do 2031. godine.
Taj zakon je ključni stub koalicionog sporazuma između Mercovih konzervativaca i njihovog partnera sa centra levice, Socijaldemokrata, koji imaju tesnu većinu od samo 12 glasova.
Ipak, postojale su sumnje da li će zakon proći, jer su mlađi članovi Mercove stranke pretili pobunom. Oni tvrde da je plan finansijski neodrživ i da će teret pasti na mlađe generacije.
Ali opoziciona levica, stranka Levica, saopštila je da će se uzdržati od glasanja, što znači da koaliciji treba manje glasova za usvajanje zakona i da ne mora da strahuje od pobune u sopstvenim redovima.
Vladina kriza je, čini se, za dlaku izbegnuta.
