Fiskalni savet je istakao da su troškovi za provizije na odobrena, ali nepovučena sredstva kredita, pokazatelj sistemskih slabosti u upravljanju javnim investicijama. U 2024. godini, na penale je potrošeno preko 1,6 milijardi dinara, što je značajan iznos koji se može uporediti sa planiranim izdacima za zaštitu prirode u 2025. godini.
Važnije od samog troška je to što plaćanje ovih penala ukazuje na dublje probleme u upravljanju kapitalnim projektima. Loš izbor prioriteta, slaba tehnička priprema i neefikasnosti tokom izvođenja radova doprinose usporavanju realizacije projekata i povećanju troškova. Fiskalni savet naglašava da su to razlozi koji dovode do probijanja rokova i sporijeg povlačenja sredstava.
Iako završni račun sadrži detaljne podatke o transakcijama, nedostaju informacije o tačnim garancijama koje se otplaćuju iz republičkog budžeta. Poreski obveznici mogu da vide samo ukupan iznos koji se plaća za ovu namenu, ali ne i detalje o kreditima i preduzećima koja dobijaju subvencije. Ova nedostatak transparentnosti predstavlja ozbiljan problem.
Vlada se u 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno, što je dovelo do povećanja državnih depozita. Iako je nominalni javni dug porastao, rast nominalnog BDP-a je bio brži, što je rezultiralo smanjenjem nivoa relativne zaduženosti. Fiskalni savet upozorava da je potrebno bolje upravljanje javnim finansijama.
Završni račun za 2024. godine ne ispunjava suštinske obaveze u vezi sa objašnjenjem odstupanja od plana. Fiskalni savet je ukazao na značajna prekoračenja rashoda i potrebu za detaljnim objašnjenjem razloga za ta odstupanja. Umesto toga, obrazloženja se često zasnivaju na poređenju sa tekućim aproprijacijama, što umanjuje analitičku vrednost dokumenta.
Na kraju, Fiskalni savet je istakao da su prihodi i rashodi budžeta znatno odstupili od prvobitnog plana. Prihodi su ostvareni u iznosu od 2.200 milijardi dinara, dok su rashodi dostigli 2.410 milijardi dinara. Ove promene ukazuju na to da je izvršenje budžeta 2024. godine značajno različito od originalnog plana, uprkos formalnom poklapanju deficita kao procenta BDP-a.
