Planovi za kompleks Vjesnikovog nebodera u Zagrebu, koji je ove nedelje izgoreo u požaru, ponovo su postali aktuelni. Stručnjaci uglavnom ističu da je obnova preskupa, a rušenje otvara put izgradnji novog kompleksa, što je bio i sadržaj studije izrađene još 2012.
Dokument „Studija prostornih mogućnosti izgradnje kompleksa Vjesnik u Zagrebu“, kako je potvrđeno Hini, još pre 13 godina predstavljen je suvlasnicima tog kompleksa, tada procenjene vrednosti od oko 80 miliona evra, i predstavljao je mogućnosti gradnje u slučaju dogovora, uknjiženja vlasništva u predloženim odnosima, formiranja zajedničke parcele i pronalaženja zainteresovanog investitora.
U vreme izrade studije, a na osnovu dogovora suvlasnika, pravo na 60,96 odsto vlasništva Vjesnikovog kompleksa imali su država i tada još postojeća štamparija Vjesnik d.d.; Allegheny Financial imao je 11,95 odsto, Styria preko Večernjeg lista 10,89 odsto vlasništva, te Tisak u sklopu Agrokora Ivice Todorića 10,96 odsto vlasništva. Ostatak je pripadao manjim suvlasnicima.
Suvlasnicima tog kompleksa tada je bila predstavljena i studija, poverena preduzeću Stimar, a izrađena u birou Urbane tehnike. Prema tom dokumentu, na Vjesnikovoj parceli od 32.435 kvadratnih metara predviđala se izgradnja poslovno-stambenog prostora na čak 260.000 kvadratnih metara, gotovo šest puta više od dosadašnjih 45.000 korisnih kvadrata na oko 17.000 kvadratnih metara izgrađene površine.
U toj studiji, nepoznatoj široj, ali i stručnoj javnosti, bile su predstavljene četiri skice budućeg uređenja poslovnog kompleksa.
Ukratko, kako Hina otkriva, od tada postojećeg kompleksa bio je predviđen ostanak samo nebodera Vjesnika, a predviđalo se rušenje dvorišnih zgrada i pres centra (zgrade bivših redakcija Večernjeg lista, Vjesnika i Sportskih novosti na Slavonskoj aveniji).
Prostorom bi dominirali, u zavisnosti od varijante, neboderi od 25 pa do 34 sprata. Predstavljeni neboder od 34 sprata, kako su potvrdili stručnjaci, bila je najviša ikad planirana zgrada u Zagrebu i bio je predviđen u glavnoj – varijanti A navedene studije.
Vredno je istaći i da se u vreme izrade te studije odlučivalo i o izgradnji nebodera Tower 123, na zagrebačkoj Trešnjevci prema planu Allegheny Financiala, koji je trebalo da ima 32 sprata. Međutim, od toga nije bilo ništa jer je Grad Zagreb stopirao projekat.
Odnosi vlasništva nad kompleksom Vjesnika od izrade studije nisu se značajnije promenili, ali su udele Styrije i Agrokora, odnosno Tiska, preuzele firme VLM Cvjetno i FNG Nekretnine, a država je, preuzimanjem udela propale štamparije Vjesnik, „betonirala“ svoje većinsko vlasništvo nad kompleksom Vjesnika.
Međutim, od predložene izgradnje nije bilo ništa iako je Opštinski građanski sud u Zagrebu 2015. usvojio zajednički predlog tada još postojeće štamparije Vjesnik d.d., predstavnika Večernjeg lista, Tiska i Allegheny Financiala, za podelu i uknjiženje vlasništva nad nekretninama i zemljištem nekadašnjeg NIŠPRO Vjesnika.
„Projekat Vjesnik“ najavljen i u Planu upravljanja državnom imovinom 2015.
Prema tom sudskom rešenju, bila je usvojena zajednička prijava predlagača za formiranje jedinstvene katastarske parcele i podelu vlasništva nad nekretninama bivšeg Vjesnika.
Međutim, nikada nije došlo do najavljivanog državnog otkupa udela od drugih suvlasnika, iako je više puta isticano da država namerava da kupi preostale delove cele nekretnine bivšeg NIŠPRO Vjesnika, naročito nakon što je u Planu upravljanja državnom imovinom 2015. bio najavljen i „Projekat Vjesnik“. Glavni cilj tog projekta bio je „sticanje nekretnina u svrhu smeštaja tela državne uprave“.
S druge strane, o studiji koja je nudila više varijanti gradnje na prostoru Vjesnikovog kompleksa nikada nije bilo izdato zvanično saopštenje nijednog od suvlasnika tog prostora.
Prema rečima jednog od bivših predsednika uprave Vjesnika d.d., taj dokument je izrađen još u mandatu prethodnih uprava tog preduzeća pre 2012. i o njemu je trebalo da odluči isključivo novi vlasnik kompleksa.
U Društvu arhitekata Zagreba (DAZ) naknadno su potvrdili da ni struka nije bila upoznata s tom studijom, a prema rečima bivšeg predsednika DAZ-a Tea Budanka, predložena izgradnja se na prvi pogled činila potpuno besmislenom s obzirom na čitav niz praznih poslovnih prostora i građevina u Zagrebu.
