Studija poznata kao Whitehall pratila je skoro 6.000 britanskih državnih službenika uzrasta od 45 do 69 godina tokom 25 godina. Meren je nivo proteina „srčani troponin I“ u njihovoj krvi, koji se pojavljuje kada su srčane ćelije oštećene. Ovaj protein se koristi za dijagnostikovanje srčanih udara.
Testovi na troponin su postali osetljiviji, pa se sada mogu detektovati čak i vrlo male količine ovog proteina. U Whitehall studiji, ljudi sa najvišim nivoima troponina I u srednjem uzrastu imali su 38% veće šanse da budu dijagnostikovani sa demencijom kasnije u životu. Ove male promene ne izazivaju očigledne simptome, ali ukazuju na to da srce trpi opterećenje.
Tokom 25 godina, ljudi sa višim početnim nivoima troponina bili su skloniji razvoju demencije. Za svako udvostručavanje troponina, rizik od demencije je porastao za 10%, čak i uzimajući u obzir starost, pol, krvni pritisak, holesterol i druge faktore rizika.
U 15. godini studije, MRI skeniranja mozga 641 učesnika pokazala su jasne razlike. Oni sa najvišim nivoima troponina imali su manji volumen sive mase i veće smanjenje hipokampusa, što je područje važno za pamćenje. Ovo je bilo slično dodatnim tri godine starenja mozga.
Zdravlje srca u pedesetim godinama može predvideti opadanje funkcije mozga decenijama kasnije zbog cirkulacije. Mozak zavisi od stalnog, bogatog dotoka krvi, a ako srce pumpa manje efikasno, može doći do nedostatka kiseonika u malim krvnim sudovima mozga. Ova hronična oštećenja mogu ubrzati procese koji vode do demencije.
Studija je takođe pokazala da su ljudi sa višim nivoima troponina doživeli brže opadanje memorije i razmišljanja tokom vremena. Do 90. godine, njihova kognitivna sposobnost bila je slična onoj kod ljudi koji su bili dve godine stariji od onih sa nižim nivoima troponina.
Poruka je jasna: ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak. Ova studija podseća nas da biologija ne poštuje granice između organa. Srce koje se bori ne utiče samo na cirkulaciju – može tiho i neprimetno promeniti i budućnost mozga.
