Analizom podataka evropske statističke agencije Eurostat i OECD, kao i uz pomoć automatskog računovodstvenog programa buchhaltungsbutler.de, utvrđeno je da je prag za ulazak u deset odsto najbogatijih tročlanih porodica 175.000 evra u Luksemburgu. Norveška se nalazi na drugom mestu sa pragom od 117.319 evra, dok Danska, Austrija, Irska, Holandija i Nemačka slede sa iznosima od najmanje 71.000 evra neto godišnje.
Na dnu liste je Turska sa pragom od 19.000 evra, a ispred nje su Srbija sa 20.518 evra i Rumunija sa 25.117 evra. Iako se čini da su ova primanja niska, cene u Turskoj su veoma niske, što znači da primanja od 19.000 evra imaju veću kupovnu moć, koja bi na evropskom nivou odgovarala iznosu od 46.000 evra.
Kada se uzme u obzir ova korekcija, Turska se pozicionira iznad Srbije, gde tročlana porodica sa primanjima od 20.518 evra ima kupovnu moć od 30.000 evra. Na osnovu ovog odnosa, Srbija se nalazi na poslednjem mestu u Evropi kada je reč o bogatstvu i kupovnoj moći.
Rumunija, iako na dnu tabele, može sebi priuštiti više od porodica u Slovačkoj i Mađarskoj, gde su pragovi za ulazak među najbogatije porodice viši nego u Rumuniji. Na vrhu tabele, međutim, faktor cena i kupovne moći menja sliku o stvarnom bogatstvu.
Luksemburg ostaje na prvom mestu, ali visoke cene smanjuju realnu kupovnu moć iznosa od 175.000 evra. Nemačka, sa pragom od 71.000 evra, zauzima sedmo mesto, ali tročlane porodice sa ovim primanjima mogu sebi priuštiti robu vrednu 85.000 evra, čime prestižu Dansku i Holandiju.
Maksin Šnajder, direktorka programa Buhaltungsbatler, ističe da se bogatstvo ne meri samo po primanjima, već i po kvalitetu života koji omogućava. Ona smatra da, ukoliko ekonomske razlike ostanu velike, Evropa ne može razviti jedinstveno poimanje blagostanja na duži rok.
