Suša, vrućina, mraz i vetar doveli su do smanjenja roda tradicionalnih kultura u Srbiji. Ove godine, kukuruz je ponovo imao slabiji rod, što se dešava četvrti put u poslednjih pet godina. Kajsija i breskva su takođe pretrpele štetu zbog kasnog mraza.
Marija Ćosić, profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, ističe da ne treba strahovati za budućnost ovih kultura, ali je neophodno prilagođavanje. Preporučuje reorganizaciju biljne proizvodnje i sadnju prema pogodnim klimatskim uslovima.
Preporučuje se izbor sorti i hibrida otpornijih na sušu, kao i pokrivanje zemljišta biljnim pokrivačem radi očuvanja vlage. Veliki bački kanal, deo sistema Dunav-Tisa-Dunav, nije plovan zbog nakupljenog mulja, a projekat razmuljavanja je započet.
Poljoprivrednici bi trebali da pređu na ozimu pšenicu koja završava vegetaciju pre suša. Međutim, setva može biti problematična zbog suše i u jesen. Ćosić naglašava da je potrebno zalivati polja kako bi se obavila setva.
Za kukuruz se preporučuje uzgajanje sorti koje brže završavaju vegetaciju. Tokom vegetacionog perioda, kukuruzu je potrebno oko 550-600 litara kiše po kvadratnom metru, dok je ove godine zabeleženo samo 250 litara.
Ćosić ukazuje na to da su domaće sorte već dostupne i da je potrebno prilagoditi sortiment uslovima. Iako se često kupuju semena iz inostranstva, domaći instituti proizvode otpornije sorte.
U sektoru zemljišta i voda, stručnjaci preporučuju pravovremeno navodnjavanje i mere za zadržavanje vlage. Ćosić naglašava važnost zdravih biljaka koje lakše podnose stresne uslove. Potrebno je proširiti kapacitete navodnjavanja gde je to moguće.
