Prema podacima sa sajta Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), početkom jula 2025. godine, na listama čekanja za ugradnju endoproteze kuka u Srbiji bilo je ukupno 10.599 pacijenata, a za ugradnju endoproteze kolena, 17.118 pacijenata.
Skoro polovina od ukupno 27.717 pacijenata koji čekaju na ugradnju proteze kuka ili kolena u Srbij, početkom jula 2025., bila je na listama čekanja na ortopediji u Beogradu, a više od trećine u Institutu za ortopediju Banjica, piše Talk about facts.
Pored evidentnog smanjenja broja pacijenata u prvih šest meseci 2025. godine, pažnju privlači i skoro nepromenjen odnos između broja pacijenata na listama čekanja na nivou Srbije, Beograda i Instituta za ortopediju Banjica (Institut Banjica), u poređenju sa 31.12.2024. godine.
Na listama čekanja Instituta Banjica trećina svih pacijenata iz Srbije i dve trećine svih iz Beograda.
U Beogradu, prema Popisu stanovništa iz 2022. godine, živi četvrtina (1.681.405) ukupnog stanovništva Republike Srbije. Prosečna starost stanovnika Beograda je 42,7 godina i niža je od republičkog proseka.
Od 33 zdravstvene ustanove u Srbiji sa listama čekanja za ugradnju proteze kuka, odnosno 24 sa listama čekanja za ugradnju proteze kolena u julu, šest je u Beogradu – Institut za ortopediju Banjica, Univerzitetsko klinički centar Srbije (UKCS), kliničko-bolnički centri (KBC) Bežanijska kosa, Zvezdara i Zemun i Vojnomedicinska akademija (VMA).
Institut Banjica, prema izveštajima Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, ima najveći broj lekara specijalista ortopedije, najveći broj operacionih sala i bolničkih postelja, odnosno najveće kapacitete. Opterećenje ove zdravstvene ustanove pokazuje podatak da je na listama čekanja Instituta Banjica početkom jula bilo više od trećine svih pacijenata na listama čekanja na ortopediji u Srbiji, odnosno više od dve trećine svih pacijenata na listama čekanja na ortopediji u Beogradu.
Savo Pilipović iz Udruženja pacijenata Srbije kaže da je to „u redu i potpuno logično”, jer je Institut Banjica referentna ustanova u ortopediji za celu Srbiju.
„Nije problem u brojevima, u proporcijama. U redu je što je najviše pacijenata kod njih. Problem je što oni već decenijama ne mogu da servisiraju taj broj pacijenata. Ne mogu ili neće, to je sad drugo pitanje. Jer kao što svi hoće da žive u Beogradu i u Novom Sadu, tako svi hoće da se leče u Beogradu i u Novom Sadu. Problem sa zdravstvom je da su najbolji doktori iz centralne Srbije u Beogradu. I svi građani, iz centralne Srbije, traže način da dođu u Beograd. Većina, normalno, nađe način, pošto je život stariji od bilo kakvih propisa”, objašnjava Pilipović.
