Kuga je bolest koju izaziva bakterija Yersinia pestis i ima tri glavne forme: bubonsku, septikemijsku i pneumoničnu. Bubonska kuga je najčešća i karakterišu je bolni, otečeni limfni čvorovi, uz simptome poput groznice, glavobolje i slabosti. Ova forma se obično prenosi preko buva koje žive na životinjama poput pacova i prairijskih pasa.
Septikemijska kuga može nastati ako se bubonska kuga ne leči, ili direktno ako bolest uđe u krvotok, uzrokujući krvarenje u organima. Nedavni smrtni slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama bio je uzrokovan pneumoničnom kugom, koja je najteža forma. Ova forma se može preneti sa osobe na osobu putem sitnih respiratornih kapljica, slično kao COVID-19.
Stopa smrtnosti kod bubonske kuge iznosi između 30% i 60%, dok pneumonična kuga može imati smrtnost do 100% ako se ne leči. Kuga je jedna od najvažnijih bolesti u istoriji, sa značajnim epidemijama poput Justinijanove kuge i Crne smrti u srednjem veku.
U Sjedinjenim Američkim Državama, kuga se javlja u proseku kod sedam ljudi godišnje, a poslednji veći izbijanje dogodilo se pre 100 godina. Smrtnost je veoma retka, sa samo 14 smrtnih slučajeva u poslednjih 25 godina.
Globalno, u poslednjoj deceniji zabeleženo je nekoliko hiljada slučajeva kuge, a zemlje sa najviše slučajeva uključuju Demokratsku Republiku Kongo, Madagaskar i Peru. Kuga se može lako lečiti uobičajenim antibioticima, ali je važno brzo reagovati.
Nedavni smrtni slučaj je zabrinjavajući jer se radi o pneumoničnoj formi bolesti, koja se lako prenosi. Iako se u Australiji ne nalazi Y. pestis, stručnjaci upozoravaju na moguće rizike povezane sa klimatskim promenama i širenjem staništa životinjskih domaćina.
