Narval otkriva tajne: Istraživanje kljova

Narval otkriva tajne: Istraživanje kljova

Istraživanje narvala otkriva nove aspekte njegovog ponašanja i upotrebe kljova. Ove informacije su važne za razumevanje uticaja globalnog zagrevanja na ovu ugroženu vrstu. Narvali koriste svoje kljove za različite aktivnosti, uključujući istraživanje i igru.

Narval, poznat po svom spiralu kljovu, bio je veoma cenjen u srednjem veku kada je njegov kljov pogrešno identifikovan kao rog jednoroga. Iako su narvali (Monodon monoceros) gotovo jednako tajanstveni kao i fantazije koje su inspirisali, istraživači su se suočili sa izazovima u razumevanju svrhe ovog neobičnog zuba. Snimci dronova iz njihovog arktičkog staništa pružaju iznenađujuće odgovore, pokazujući kako narvali koriste svoje kljove za manipulaciju predmetima, istraživanje i igru.

„Studiram narvale više od decenije i uvek sam se divila njihovim kljovima,“ kaže ekologinja sa Univerziteta Manitoba, Kortni Vat. „Posmatrati ih kako koriste svoje kljove za pretraživanje hrane i igru je izvanredno.“ Kljov, koji može narasti do 3 metra, jedini je zub koji poseduju ove kitove.

Većina ženki narvala nema kljove, što sugeriše da je ovaj zub, barem delimično, povezan sa seksualnom selekcijom. Ženke preferiraju mužjake sa dužim kljovima, što vrši evolucioni pritisak na populacije da razviju duže kljove, slično kao što je slučaj sa muškim paunovima koji su podsticani da razviju raskošne repove.

Međutim, kljov nije isključivo dekorativan. Prethodna istraživanja su otkrila da je kljov ispunjen nervima, što ukazuje na složenije uloge. Novi snimci i analiza potvrđuju da tajanstveni zub narvala ima osetljivu stranu.

„Narvali su poznati po svom ponašanju ‘kljovljenja’, gde više njih istovremeno podiže svoje kljove gotovo vertikalno iznad vode, preplićući ih u ritualnom ponašanju kako bi procenili kvalitete potencijalnog protivnika ili ih prikazali potencijalnim partnerima,“ objašnjava ekolog Floridskog Atlantskog univerziteta, Greg O’Kori-Krou. „Ali sada znamo da kljovi narvala imaju i druge, prilično neočekivane upotrebe, uključujući pretraživanje hrane, istraživanje i igru.“

O’Kori-Krou i njegovi saradnici snimili su grupu narvala kako koriste svoje kljove za manipulaciju ponašanjem riba sa izvanrednom preciznošću dok su pratili pokrete svoje pljačke. Ovo je uključivalo omamljivanje ili čak ubijanje riba. „Pokreti kitova i riba su bili toliko usklađeni da je ponekad bilo nejasno koji je od njih bio primarni akter, a ko je reagovao,“ navodi tim u svom izveštaju.

U drugom snimku, mlađi narval je pokušao da kopira tehniku starijeg pojedinca koji je bio blizu ribe, dok je kljov starijeg narvala bio na samo nekoliko centimetara od pljačke. Kljov mlađeg lovca bio je jedva metar udaljen od mete. Nijedan od sisavaca zapravo nije pokušao da pojede pljačku, što sugeriše da je ovo bila praksa ili čak oblik zabave. Ako je to tačno, to bi moglo biti prvo ikada zabeleženo ponašanje igre kod narvala, kao i mogući primer socijalnog učenja, sugerišu istraživači.

Nažalost, morski led na kojem se oslanjaju ovi morski jednorogi kako bi izbegli svoje predatore, poput orki, brzo se topi zbog globalnog zagrevanja izazvanog ljudskim delovanjem. Arktik se zagreva četiri puta brže od ostatka sveta, a narvali se smatraju najugroženijim morskim sisavcima u toj regiji.

„D