Evropska unija je 2024. godine potrošila više novca na kupovinu ruske nafte i gasa nego na finansijsku pomoć Ukrajini, prema izveštaju objavljenom na treću godišnjicu invazije Rusije. Centar za istraživanje energetike i čist vazduh (Crea) procenjuje da je EU kupila rusko gorivo za 21,9 milijardi evra, uprkos naporima da smanji zavisnost od ruskih energenata.
U istom periodu, EU je poslala 18,7 milijardi evra finansijske pomoći Ukrajini, navodi Institut za ekonomiju sveta iz nemačkog grada Kila. Analitičar Vaibhav Raghunandan ističe da kupovina ruskog fosilnog goriva omogućava Kremlju da finansira rat, te da ta praksa mora prestati.
Istraživači su prikupili podatke o trgovini kako bi procenili vrednost ruskog goriva prodatog tokom treće godine rata. Ukupna globalna zarada Rusije od izvoza fosilnih goriva u tom periodu iznosila je 242 milijarde evra, dok je od početka invazije u februaru 2022. godine dostigla 847 milijardi evra.
Rusija dobija polovinu svojih poreskih prihoda iz sektora nafte i gasa, a pokušava da zaobiđe sankcije prevozom goriva starim tankerima. Ova „flota u senci“ donosi Rusiji oko jedne trećine prihoda od izvoza fosilnog goriva, navodi Crea.
EU je danas uvela mere protiv „fantomskih tankera“ kao deo 16. paketa sankcija. Istraživači Crea procenjuju da bi prihodi Rusije od nafte i gasa mogli opasti za 20 odsto jačanjem postojećih sankcija.
U izveštaju se takođe poziva na smanjenje uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Rusije. Ekonomista Kristof Trebeš naglašava razliku između pomoći za Ukrajinu i ranijih sukoba, ističući da su donatori u prošlosti bili velikodušniji.
