Grupa porodica i dece iz Uzbekistana, Kine, Avganistana, Rusije i drugih zemalja se deportovana iz Kostarike, prvi put od strane Trumpove administracije, u okviru dogovora koji su pritvorili ljudi dok su organizovali njihov povratak u svoje matične zemlje. Ovaj let je uključivao 135 deportovanih, od kojih je polovina bila maloletna, što je dodalo Kostariku na listu latinoameričkih zemalja koje služe kao spona zaustavljanja migracija pod administracijom predsednika Donalda Trumpa.
Kostarika sarađuje sa Panamom u pritvaranju deportovanih, uglavnom azijskog porekla, do njihovog povratka ili traženja zaštite, dok je Honduras takođe olakšao prihvatanje deportovanih između SAD-a i Venecuele. Migranti koji stižu u Kostariku biće smešteni u pritvorske objekte blizu granice Paname gde će biti zadržani do šest nedelja pre nego što se vrate u svoje zemlje, a troškove će pokriti američka vlada.
Ovaj aranžman proizilazi iz pregovora između Kostarike i SAD tokom posete američkog sekretara Marka Rubija, pritisnutih tarifama ili sankcijama. Kostarikanski predsednik Rodrigo Chaves istakao je da je ova saradnja izraz solidarnosti sa SAD.
Iako su slični sporazumi postignuti sa drugim latinoameričkim zemljama, korišćenje trećih zemalja za deportacije izazvalo je kritike zagovornika ljudskih prava. Postavlja se pitanje o uslovima pritvora u Kostarici i međunarodnoj zaštiti azilanata pre nego što se deportuju nazad u svoje zemlje ili drugu destinaciju.
Panama je nedavno postala prva zemlja koja je prihvatila 299 deportovanih iz drugih zemalja, smeštajući ih u hotelske sobe pod nadzorom policije. Deo deportovanih upućen je u udaljeni kamp, dok su drugi čekali komercijalne letove kući.
Honduras je takođe sproveo let za deportaciju Venecuelanaca iz Guantanamovog zaliva, opisavši to kao „humanitarni most“ zbog nedostatka direktnih letova između SAD i Venecuele.
Kostarika je otvorena za ponudu izbeglicama deportiranim iz SAD ili će sarađivati sa IOM-om kako bi omogućila putovanje u treću zemlju. Migranti će biti pritvoreni u pograničnom objektu uz podršku UN, Crvenog krsta i drugih organizacija koje garantuju njihova prava.
Objekat koji se koristi za pritvaranje migranata bio je kritikovan zbog uslova u prošlosti, ali vlasti tvrde da su uslovi poboljšani. IOM je istakao da ne učestvuje u pritvoru migranata već pruža humanitarnu podršku za dobrovoljne povratke i identifikaciju sigurnih alternativa.
