Izgubljeni grad podmorskih hidrotermalnih otvora: Tajna života na dnu okeana i njegova zaštita

Izgubljeni grad podmorskih hidrotermalnih otvora: Tajna života na dnu okeana i njegova zaštita

U dubokim, mračnim dubinama okeana, zapadno od Srednjeg Atlantskog grebena, skriven je misteriozni podvodni svet – „izgubljeni grad“. Ovaj zadivljujući ekosistem otkriven je 2000. godine, smešten više od 700 metara ispod površine okeana, i predstavlja najduži poznati životni sistem u okeanu, koji traje najmanje 120.000 godina, a verovatno i duže.

Ovaj podvodni svet je zasnovan na hidrotermalnim otvorima koji, umesto da koriste sunčevu svetlost, podstiču život putem hemijskih reakcija koje stvaraju vodonik, metan i druge gasove, koji zatim hrane mikrobne zajednice. Bez prisustva kiseonika, ove zajednice opstaju zahvaljujući energiji koja se oslobađa iz materijala sa dno okeana. Na ovim dimnjacima, koji izbacuju vruće gasove (do 40°C), život je bogat: naseljavaju ih razni puževi, rakovi i drugi manji organizmi.

Jedan od najvažnijih otkrića u 2024. godini bila je uzorak kostiju iz ovog „izgubljenog grada“, u kojem je pronađen rekordni uzorak rokene mante od 1.268 metara. Ovaj uzorak je ključan za razumevanje kako su se mikrobi nastali i evoluirali pod ekstremnim uslovima, i kako bi mogli ukazivati na načine na koje bi život mogao postojati na drugim planetama.

Ukratko, ovo je jedinstveni ekosistem, koji nije zavisio od sunčevih zraka, već od hemijskih reakcija na morskom dnu, što je u suprotnosti s već poznatim crnim pušačima, koji se hrane sunčevom energijom. Dimnjaci „izgubljenog grada“ proizvode do 100 puta više vodonika i metana nego crni pušači i mnogi su mnogo veći, što sugeriše da su ovi izvori bili aktivni duže vreme.

Međutim, postoje i ozbiljni izazovi. U 2018. godini Poljska je osvojila prava na eksploataciju dubokog mora u ovom području, iako nema dragocenih resursa direktno u toplotnim otvorima. Stručnjaci upozoravaju da bi rudarstvo moglo imati katastrofalne posledice na ovaj unikatni ekosistem. Zagađenje i narušavanje staništa mogli bi dovesti do nesagledivih posledica po ove mikrobiološke zajednice.

Zbog toga, mnogi naučnici pozivaju na to da „izgubljeni grad“ bude proglašen svetskom baštinom, kako bi bio zaštićen od rudarstva i uništavanja, pre nego što bude prekasno. Ovaj podvodni svet nam nudi neverovatnu priliku da shvatimo kako život može opstati u najekstremnijim uslovima, i možda čak uči lekcije koje nam mogu pomoći u potrazi za životom na drugim planetama, poput Enceladusa ili Evrope, meseca Saturna i Jupitera.