Nakon pada Bašara al-Asada 8. decembra, Sirijska Privremena Vlada, predvođena Ahmadom Al-Šarom, suočava se sa izazovima obnove zemlje i očuvanja stabilnosti. Ključni prioriteti nove administracije uključuju nacionalno pomirenje, povratak izbeglica, obnovu institucija i uspostavljanje inkluzivnog političkog sistema.
Ministar spoljnih poslova Asaad Hasan Al-Šaibani izjavio je da je potpuni teritorijalni integritet Sirije ključan za stabilnost, dok se više od 115.000 izbeglica već vratilo u zemlju. Međutim, izazovi ostaju, uključujući raseljavanje stanovništva i lokalne sukobe.
Unutar Sirije, politička tranzicija je još uvek neizvesna. Vođa sirijske opozicije Hadi Al-Bahra naglasio je da je revolucija tek započeta i da je neophodno osigurati pravdu i demokratske reforme. Nova vlada radi na izradi ustava i pripremi izbora, ali se suočava s podeljenim društvom i izazovima u očuvanju zakona i reda.
Sigurnosna situacija ostaje nestabilna, posebno u regionima poput Homsa, gde su napadi na alavitske zajednice povećali tenzije. Privremena vlada pokušava da spreči eskalaciju sukoba i integriše manjine u proces tranzicije. Imenovanjem Druza Mohsena Al-Maitavija za guvernera provincije Suvajda, vlasti žele da pošalju signal inkluzivnosti.
Upravljanje ekonomijom takođe predstavlja veliki izazov. Iako su obnovljene osnovne javne usluge, vlada se suočava sa korupcijom i nedostatkom kvalifikovanog kadra. Obnova privrede zahteva stranu pomoć i ulaganja, dok se paralelno pregovara o integraciji kurdskih snaga u nacionalnu vojsku, što izaziva zabrinutost Turske.
Privremena vlada aktivno traži međunarodnu podršku za obnovu Sirije. Na sastanku u Rijadu 12. januara razmatrane su ekonomske i bezbednosne teme, uključujući povratak izbeglica i poštovanje teritorijalnog integriteta Sirije. Saudijska Arabija pozvala je na ukidanje sankcija, dok je Nemačka predložila selektivno ublažavanje restrikcija kako bi se omogućila humanitarna pomoć.
Diplomatski kontakti sa susednim zemljama su u porastu – Al-Šaibani je posetio Katar, Saudijsku Arabiju, Jordan i UAE, tražeći ekonomsku podršku. Francuska je obnovila diplomatske odnose sa Damaskom, dok EU razmatra ublažavanje sankcija u zamenu za distanciranje od Rusije.
Rusija ostaje ključni saveznik, a nedavni sastanci sa ruskim diplomatama u Damasku i Moskvi fokusirali su se na budućnost vojnih baza u Tartusu i Hmeimimu. Sirijska vlada balansira između zapadnih pritisaka i saradnje sa Moskvom, koja može pružiti ekonomsku i vojnu podršku.
Sirijska Privremena Vlada nalazi se pred teškim izazovima – stabilizacija zemlje, politička tranzicija, bezbednost i ekonomski oporavak zahtevaće pažljivo upravljanje unutrašnjim i spoljnopolitičkim pitanjima. Njena sposobnost da održi balans između međunarodnih saveznika, spreči sektaške sukobe i podstakne obnovu zemlje odrediće budućnost Sirije u post-konfliktnom periodu.
