Šolc o Muskovoj podršci krajnjoj desnici: „Odvratno i štetno za demokratski razvoj“

Šolc o Muskovoj podršci krajnjoj desnici: „Odvratno i štetno za demokratski razvoj“

Nemački kancelar Olaf Šolc oštro je kritikovao američkog milijardera Elona Muska zbog njegove podrške alternativi za Nemačku (AfD), desničarskoj političkoj stranci koja se protivi imigraciji i multikulturalizmu. Musk, osnivač SpaceX i Tesle, pojavio se putem video veze na skupu AfD-a tokom vikenda, gde je govorio o važnosti nacionalnog ponosa i odbacivanju „krivice prošlih generacija“. U svom govoru, Musk je izjavio da Nemci ne bi trebalo da budu krivi za greške svojih roditelja ili predaka, ističući da je važno da se pređe preko prošlih grešaka i gleda u budućnost.

Šolc je reagovao na te izjave, nazvavši Muskovu intervenciju „odvratnom“ i neprikladnom za demokratski razvoj u Evropskoj uniji. „Veoma smo zahvalni što su Sjedinjene Države oslobodile našu zemlju i pomogle da ponovo postanemo demokratija,“ rekao je Šolc, podsećajući na ulogu SAD u Nemačkoj posle Drugog svetskog rata. On je istakao da Muskovo zalaganje za AfD i njegova ignorisanja istorijske odgovornosti u vezi sa holokaustom nisu prihvatljivi.

„Ovo je istorijska odgovornost koju ne smemo zaboraviti,“ rekao je Šolc, dodajući da Muskov uticaj na krajnju desnicu može ozbiljno ugroziti demokratske vrednosti u Evropi.

Musk je ranije kritikovao Šolca, nazivajući ga „budalom“, dok je podržao Alice Veidel, liderku AfD-a, kao potencijalnu kancelarku. Musk je u svom govoru na skupu AfD-a u Halleu govorio o važnosti očuvanja nemačke kulture, protiv multikulturalizma, i naglasio da bi „budućnost civilizacije mogla da visi na ovim izborima.“

Ove izjave su izazvale snažnu reakciju iz nemačkog političkog establišmenta. Šolcov SPD (Socijaldemokratska partija Nemačke) i njegovi saveznici često nazivaju AfD „nacistima“ i smatraju ih opasnim ekstremistima, te pozivaju na zabranu stranke zbog njenog ideološkog pristupa.

Nemačka politička scena se trenutno nalazi u periodu nesigurnosti, jer su septembarski izbori zakazani zbog nesuglasica u koaliciji koja je bila na vlasti.