Zdravstvena kriza u Gazi: Razmere razaranja i izazovi obnove

Zdravstvena kriza u Gazi: Razmere razaranja i izazovi obnove

Rat u Gazi ostavio je razarajuće posledice po zdravstveni sistem i javno zdravlje, dok se stanovnici suočavaju s monumentalnim izazovima na putu ka oporavku. Sa više od 47.000 žrtava i 90% populacije raseljeno, razmere ljudske i infrastrukturne katastrofe su nezapamćene.

Od ukupno 36 bolnica u Gazi, većina je oštećena ili uništena, a samo polovina radi delimično, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO). Skoro dve trećine zdravstvenih klinika zatvoreno je, što onemogućava adekvatnu negu za desetine hiljada povređenih i obolelih. Više od 30.000 ljudi zahteva dugotrajnu rehabilitaciju, uključujući i one sa amputacijama i drugim povredama koje menjaju život.

Bolnice u Gazi takođe se suočavaju sa kritičnim nedostatkom osoblja, dok je veliki deo opreme uništen. Nabavka napredne medicinske opreme postala je gotovo nemoguća zbog logističkih i ekonomskih prepreka. „Biće potrebno godinama da se bolnice vrate u funkcionalno stanje,“ rekla je Iara Asi, stručnjak za globalno zdravstvo.

Nestašica čiste vode i oštećeni kanalizacioni sistemi dodatno povećavaju rizik od širenja zaraznih bolesti, što predstavlja direktnu pretnju javnom zdravlju. Zdravstveni radnici upozoravaju na urgentnu potrebu za obnovom osnovne infrastrukture kako bi se sprečila epidemija.

SZO je najavila planove za prioritetno pružanje traume i hitne pomoći, primarne zdravstvene zaštite i mentalnog zdravlja. Privremene mere uključuju instalaciju montažnih bolničkih kontejnera i povećanje kapaciteta bolničkih kreveta. Međutim, obnova zahteva međunarodnu saradnju, ne samo u resursima već i u stručnom osoblju.

Pod trenutnim prekidom vatre, Izrael je omogućio povećanje humanitarnih zaliha, ali trajno rešenje i obnova teritorije ostaju politički nedefinisani. „Bez jasno definisanih postratnih planova, stanovništvo Gaze će se suočiti sa dugotrajnim posledicama katastrofe,“ upozoravaju stručnjaci.

Stanovnici Gaze suočeni su s neizvesnim oporavkom, a obnova zdravstvenog sistema ključna je za zaštitu života i sprečavanje humanitarne katastrofe. Međunarodna zajednica mora hitno delovati kako bi podržala ne samo medicinske potrebe, već i rešavanje osnovnih infrastrukturnih problema.