Skoro 200 avganistanskih državljana je prebačeno u Sjedinjene Države nakon što su njihove specijalne imigracione vize obrađene na Filipinima kao deo sporazuma između Manile i Vašingtona, saopštila je ambasada SAD u Manili. Grupa Avganistanaca je nedavno napustila Filipine u nekoliko grupa komercijalnim letovima nakon završetka procesa prijave za preseljenje u SAD, prema rečima portparola ambasade Kaniške Gangopadjaj.
Ambasada je izrazila zahvalnost vladi Filipina za saradnju i podršku naporima SAD u pomoći specijalnim imigrantima iz Avganistana. Ovi Avganistanci, među kojima ima mnogo dece, stigli su na Filipine 6. januara. Detalji o njihovom broju i lokaciji držani su u tajnosti od strane američkih i filipinskih zvaničnika. Troškove njihovog boravka na Filipinima pokrio je Vašington.
Ovi Avganistanci su uglavnom radili za američku vladu u Avganistanu ili su se kvalifikovali za američke specijalne imigrantske vize, ali su ostavljeni kada su se američke i NATO snage povukle iz Avganistana nakon 20 godina rata u avgustu 2021. godine, kada su talibani preuzeli vlast.
Talibansko preuzimanje vlasti izazvalo je zabrinutost za avganistanske pristalice američkih snaga zbog mogućih osveta novih vlasti u Avganistanu. Odlazeći predsednik Džo Bajden i novoizabrani predsednik Donald Tramp su međusobno okrivili za haotično povlačenje američkih trupa.
Predsednik Bajden je razgovarao o preseljenju Avganistanaca sa filipinskim liderom Ferdinandom Markosom mlađim tokom posete SAD prošle godine, prema navodima filipinskih zvaničnika. Filipini su pristali da budu domaćini američkog centra za obradu viza za useljeničke državljane Avganistana u julu prošle godine, iako je postojala zabrinutost zbog bezbednosnih pretnji koje su neki Avganistanci doživljavali pokušavajući da pobegnu od talibanske vlasti.
Visoki filipinski zvaničnik je istakao da je smeštaj na Filipinima bio privremeni dogovor. Markosova administracija je obnovila odnose sa SAD od njegove izborne pobede 2022. godine i omogućila proširenje američkog vojnog prisustva u skladu sa sporazumom o odbrani iz 2014, što je izazvalo reakciju Kine.
Takođe, Markosova administracija je ojačala vojne i odbrambene veze sa SAD, Japanom i Australijom, te je intenzivirala bezbednosne odnose sa Francuskom, Novim Zelandom i Kanadom kako bi unapredila svoju teritorijalnu odbranu, posebno u Južnom kineskom moru.
Ove akcije filipinske administracije su u skladu sa naporima Bajdenove administracije da ojača bezbednosne saveze u Indo-Pacifiku kako bi se nosila sa sve agresivnijim ponašanjem Kine, posebno u Južnom kineskom moru, Istočnom kineskom moru i Tajvanskom moreuzu, što je dovelo do povećanja napetosti u regionu.
