Snažna eksplozija oštetila je vodeni kanal i privremeno prekinula snabdevanje kosovskim gradovima vodom i strujom, rekao je premijer u subotu, okrivljujući grupe koje podržava Srbija. Uhapšeno je najmanje osam osoba.
Premijer Aljbin Kurti rekao je da je eksplozija u petak u Vrageu, 60 kilometara severno od glavnog grada Prištine, poremetila snabdevanje vodom nekih gradova i velikih elektrana. To je usledilo nakon dve druge eksplozije prethodnih dana na zgradama policijske stanice i lokalnih vlasti u istoj oblasti na severu zemlje, uglavnom naseljenom srpskom manjinom.
Oko 15 do 20 kilograma eksploziva upotrebljeno je za oštećenje kritične infrastrukture, rekao je šef kosovske policije Gazmend Hodža.
Kurti je okrivio „zvanični Beograd i njegove kriminalne strukture na čelu sa Milanom Radoičićem, uz podršku srpskih institucija i predsednika Srbije Aleksandra Vučića“.
Radoičić, političar i bogati biznismen povezan sa vladajućom populističkom partijom u Srbiji i Vučićem, bio je među 45 optuženih na Kosovu u vezi sa pucnjavom prošle godine u kojoj je ubijen kosovski policajac nakon upada teško naoružanih srpskih naoružanih napadača.
Samo trojica Srba su uhapšena, a ostali su na slobodi, uključujući Radoičića, za kojeg Priština kaže da ga štiti Beograd.
Kosovska policija privela je osam osoba za koje se sumnja da su učestvovale u napadu, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Dželal Svekla.
Velika zaliha oružja, municije, vojnih i policijskih uniformi, gotovine i drugih predmeta zaplenjena je na 10 lokacija na severu.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić osudio je eksploziju u petak, ali i kritikovao Kurtijev „etnonacionalistički režim“ koji žuri da „bez dokaza upire prstom u Beograd“.
„Smatramo da su ovakve preuranjene optužbe namerna diverzija“, rekao je Đurić. „Ove neosnovane optužbe potkopavaju napore za konstruktivnim dijalogom i služe samo za eskalaciju tenzija u ionako delikatnoj situaciji.
Evropska unija i Sjedinjene Države oštro su osudile eksploziju i zahtevale da se počinioci privedu pravdi.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel razgovarao je telefonom sa Kurtijem kako bi osudio „odvratan čin sabotaže na kritičnoj civilnoj infrastrukturi Kosova“ i pozvao „sve zainteresovane strane da u potpunosti sarađuju sa kosovskim vlastima“.
Ambasada SAD u Prištini saopštila je da „tim nasilnim akcijama nema mesta u demokratskom društvu i da odgovorni za ove zločinačke napade na legitimne vlasti Republike Kosovo treba da odgovaraju”.
Kosovska predsednica Vjosa Osmani, koja je otkazala put u Brunej zbog incidenata, sastala se sa diplomatskim predstavnicima zapadnih sila i EU kako bi izrazila zabrinutost da takvi „napadi imaju za cilj ne samo destabilizaciju Kosova, već predstavljaju i ozbiljnu pretnju stabilnosti ceo region.”
Odnosi Kosova i Srbije ostaju napeti uprkos naporima međunarodne zajednice da ih normalizuje.
Kosovo je bilo srpska pokrajina sve dok 78-dnevna kampanja bombardovanja NATO-a 1999. godine nije okončala rat između srpskih vladinih snaga i etničkih albanskih separatista na Kosovu, koji je ostavio oko 13.000 mrtvih, uglavnom etničkih Albanaca, i potisnuo srpske snage. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost koju Beograd ne priznaje.
Brisel i Vašington pozivaju obe strane na sprovođenje dogovora koje su Vučić i Kurti postigli u februaru i martu prošle godine. Oni uključuju obavezu Kosova da uspostavi Asocijaciju opština sa srpskom većinom. Od Srbije se takođe očekuje da ispuni de facto priznanje Kosova, koje Beograd i dalje smatra svojom pokrajinom.
Međunarodne mirovne snage koje predvodi NATO, poznate kao KFOR, povećale su svoje prisustvo na Kosovu nakon prošlogodišnjih tenzija.
Kfor je od petka uveče obezbeđivao vodovod i okolna mesta, navodi se u saopštenju.
