Bogate zemlje su u petak ponudile 250 milijardi dolara godišnje za pomoć siromašnijim zemljama koje su najteže pogođene globalnim zagrevanjem, ali su se suočile sa hitnim pozivima Afrike da daju više pošto su se pregovori UN o klimi produžili u prekovremeni rad.
Na pregovorima COP29 u Azerbejdžanu, zemlje u razvoju zahtevaju veću posvećenost istorijskih zagađivača koji su najodgovorniji za zagrevanje, ali bogate zemlje insistiraju da velika finansijska obećanja nisu politički realna.
U nacrtu teksta koji je otkriven nekoliko sati pre nego što su dve nedelje teške pogodbe bile okončane, Azerbejdžan je rekao da su se bogate zemlje obavezale da će obezbediti 250 milijardi dolara godišnje do 2035.
Tekst takođe postavlja ambiciozan opšti cilj da se do 2035. prikupi najmanje 1,3 triliona dolara godišnje ne samo iz razvijenih zemalja već i iz privatnog sektora.
Ali crvena linija za mnoge nacije ugrožene klimom na COP29 je obezbeđivala novu posvećenost razvijenih zemalja znatno iznad njihovog postojećeg obećanja od 100 milijardi dolara godišnje.
Novi cilj je „potpuno neprihvatljiv i neadekvatan“, rekao je Ali Mohamed, predsedavajući Afričke grupe pregovarača.
„250 milijardi dolara će dovesti do neprihvatljivog gubitka života u Africi i širom sveta i ugroziće budućnost našeg sveta“, rekao je on.
Alijansa malih ostrvskih država u razvoju, za koju klimatske promene predstavljaju egzistencijalnu pretnju, rekla je da meta pokazuje „prezir prema našim ranjivim ljudima“.
Ali Sjedinjene Države su signalizirale da ne žele da pregovaraju o većoj cifri. Novoizabrani predsednik Donald Tramp stupa na dužnost za dva meseca i očekuje se da će najveću svetsku ekonomiju ponovo povući iz klimatske diplomatije.
„Bilo je to značajno povećanje u protekloj deceniji da bi se ispunio prethodni, manji cilj. 250 milijardi dolara će zahtevati još više ambicija i izuzetan domet“, rekao je visoki američki zvaničnik, čiji tim u Bakuu dolazi iz administracije odlazećeg predsednika Džoa Bajdena.
Nemačka, dugogodišnji lider u klimi u kojoj su izbori zakazani sledeće godine, rekla je da je neizbežan bilo kakav konačni dogovor koji uključuje restrukturiranje duga i druge finansijske alate za prikupljanje novca, a ne samo vladinog novca.
Evropa želi da „održi svoje odgovornosti, ali i na način da ne daje obećanja koja ne može da ispuni“, rekla je novinarima nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.
Vodeći pregovarač COP29 Jalčin Rafijev rekao je da će pregovori nastaviti i da 250 milijardi dolara „ne odgovara našem poštenom i ambicioznom cilju“.
Aktivisti ukazuju na studije koje pokazuju da je potrebno mnogo više za siromašne zemlje, koje snose malo odgovornosti, ali su neproporcionalno pogođene rekordno visokim temperaturama i rastućim katastrofama.
Jasper Inventor iz Grinpisa nazvao je ponudu od 250 milijardi dolara „neadekvatnom, odvojenom od realnosti klimatskih uticaja i nečuveno ispod potreba zemalja u razvoju“.
Ali Avinaš Persaud, specijalni savetnik predsednika Međuameričke razvojne banke za klimatske promene, rekao je da je ponuda pokazala da su razgovori prvi put bili „unutar zone sletanja“.
„Ne postoji dogovor iz Bakua koji neće svima ostaviti loš ukus u ustima“, rekla je bivša savetnica premijerke Barbadosa Mia Motli.
Sjedinjene Države i Evropska unija žele da nove bogate ekonomije u usponu poput Kine – najvećeg svetskog emitera – upadnu u lonac.
Kina, koja je i dalje klasifikovana kao zemlja u razvoju u okviru UN-a, pruža klimatsku pomoć, ali želi da to i dalje čini pod sopstvenim dobrovoljnim uslovima.
Osim podela oko novca, mnoge nacije strahuju da sporazum o klimi u pregovorima ne odražava hitnost postepenog isključivanja uglja, nafte i gasa — glavnih pokretača globalnog zagrevanja.
Prošlogodišnji samit COP28 u Dubaiju uputio je značajan poziv svetu da pređe sa fosilnih goriva nakon dugih pregovora u Dubaiju.
Međutim, saudijski zvaničnik koji je govorio u ime Arapske grupe rekao je da blok „neće prihvatiti nijedan tekst koji cilja bilo koje specifične sektore, uključujući fosilna goriva“ u Bakuu.
Visoki nemački diplomata Berbok je izdvojio Saudijsku Arabiju i upozorio da je njen cilj „povratak sata unazad”.
Otkrijte najnovije u nauci, tehnologiji i prostoru sa preko 100.000 pretplatnika koji se oslanjaju na Phis.org za dnevne uvide.
Prijavite se za naš besplatni bilten i dobijajte novosti o otkrićima,
inovacije i istraživanja koja su važna – dnevno ili nedeljno.
Azerbejdžan, autoritarna država koja se oslanja na izvoz nafte i gasa, optužen je za nedostatak iskustva i propusnog opsega da vodi tako velike i složene pregovore.
„Ovo je najgora COP u poslednje vreme“, rekao je Mohamed Adou iz Mreže za klimatske akcije.
EU je takođe pozvala na jače liderstvo Azerbejdžana, čiji je lider Ilham Alijev otvorio konferenciju kritikujući zapadne nacije i pozdravljajući fosilna goriva kao „božji dar“.
Godišnji pregovori o klimi predvođeni UN-om dolaze o godini koja je već spremna da bude najtoplija godina u istoriji i kada se katastrofe povećavaju širom sveta.
Samo od početka COP29 11. novembra, smrtonosne oluje pogodile su Filipine i Honduras, dok je Ekvador proglasio nacionalnu vanrednu situaciju zbog suše i šumskih požara, a Španija se potresla nakon istorijskih poplava.
