Rani skrining za neurorazvojne poremećaje, poput autizma, postaje sve važniji za obezbeđivanje adekvatne podrške deci kako bi stekla osnovne veštine za svakodnevni život. Američka akademija za pedijatriju preporučuje da se sva deca podvrgnu pregledima na razvojna kašnjenja, a posebno oni koji su rođeni pre vremena ili imaju malu porođajnu težinu. Ipak, Radna grupa za preventivne usluge SAD poziva na dalja istraživanja o efikasnosti trenutnih praksi skrininga za autizam, koje se oslanjaju na kontrolne liste i simptome, a dijagnoze se često postavljaju nakon što su prošle ključne razvojne faze.
Istraživači i kliničari rade na razvoju pouzdanih alata koji bi mogli identifikovati rane znakove ili faktore rizika za autizam pre nego što simptomi postanu očigledni. Iako postoji rizik od preterane dijagnoze, razumevanje razvojnih potreba deteta može pomoći porodicama da se usmere ka odgovarajućim resursima.
U našem nedavnom istraživanju o švedskoj deci, otkrili smo da mikrobi i njihovi metaboliti, prisutni u crevima novorođenčadi, mogu pomoći u predviđanju rizika od neurorazvojnih stanja poput autizma. Ovi biomarkeri mogu se otkriti već od rođenja ili u prvoj godini života, a pokazali su se evidentnima u proseku više od jedne decenije pre postavljanja dijagnoze.
Biomarkeri su biološki indikatori koji signaliziraju prisustvo određenog stanja. Nažalost, za autizam trenutno ne postoje poznati biomarkeri. Mnoge studije su se suočile sa izazovima u pronalaženju biomarkera zbog složene prirode autizma. Jedan od potencijalnih biomarkera su crevni mikrobi. Osovina creva-mozak, koja se sve više proučava, pokazuje kako mikrobi creva utiču na zdravlje, uključujući imunitet i neurotransmitere.
Istraživači su mapirali tipične mikrobiome i ustanovili da su oni dovoljno jedinstveni da se razlikuju između pojedinaca. Mikrobiom prolazi kroz velike promene tokom detinjstva, a disbioza (neravnoteža u mikrobiomu) može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući gastrointestinalne simptome koji su česti kod dece sa autizmom.
Naša studija pokazuje da su deca sa autizmom imala poboljšanja u gastrointestinalnim simptomima i simptomima povezanim sa autizmom nakon transplantacije zdravih mikroba. Međutim, većina istraživanja o mikrobiomu i neurorazvojnim stanjima fokusira se na decu koja su već dijagnostikovana, što otežava identifikaciju uzročnih veza.
Naše istraživanje je uključivalo analizu uzoraka iz krvi pupčane vrpce i stolice dece u prvoj godini života, kako bismo otkrili razlike u sastavu bakterija pre nego što su simptomi autizma postali vidljivi. Pronašli smo značajne razlike koje su prethodile dijagnozi autizma u proseku za 13 do 14 godina, što sugeriše da se promene u mikrobiomu mogu dogoditi pre nego što se simptomi pojave.
Deca koja su često koristila antibiotike pokazala su veću verovatnoću razvoja autizma. Naša studija ne sugeriše da se upotreba antibiotika u potpunosti izbegava, već naglašava potrebu za pažnjom u vezi sa ponovljenom upotrebom antibiotika tokom ranog detinjstva. Potrebna su dalja istraživanja kako bi se utvrdilo da li bi deca mogla imati koristi od tretmana za obnavljanje crevnih mikroba nakon uzimanja antibiotika.
Iako je skrining mikrobioma još uvek u ranoj fazi, naši nalazi sugerišu da bi otkrivanje neravnoteže bakterija moglo pružiti važne uvide u rani razvoj dece. Istraživači se suočavaju s izazovima u analizi i tumačenju podataka o mikrobiomu, ali rezultati ukazuju na značaj ranog skeniranja i praćenja mikrobioma u razvoju neurorazvojnih poremećaja. Razumevanje ovih veza može doprineti boljoj dijagnostici i terapiji, a time i boljoj podršci deci sa neurorazvojnim poremećajima.