Nova studija otkriva promene u mozgu kod pacijenata sa dugim COVID-om povezane sa umorom

Nova studija otkriva promene u mozgu kod pacijenata sa dugim COVID-om povezane sa umorom

Umor je jedan od najčešćih simptoma dugog COVID-a, ali je često teško objektivno mjeriti. Nova studija koja je analizirala skenere mozga 127 pacijenata sa dugim COVID-om sugerira da ekstremni mentalni i fizički umor može biti uočljiv u centralnom nervnom sistemu.

Istraživači sa Univerziteta Complutense u Madridu otkrili su da određeni delovi mozga, uključujući frontalni režanj, temporalni režanj i mali mozak, komuniciraju na promenjen način kod pacijenata koji se bore sa umorom. Iako nije jasno koliko dugo ove promene mogu trajati, rezultati sugeriraju da bi mogli poslužiti kao biomarker za objektivnu procenu simptoma umora u kliničkim ispitivanjima.

Studija je pokazala da su pacijenti sa globalnim umorom imali smanjenu povezanost između frontalnog i okcipitalnog dela mozga, kao i povećanu povezanost između malog mozga i temporalnih regija. Mentalni umor se posebno isticao, povezan sa promenama u levim prefrontalnim oblastima, prednjem cingulatu i levoj insuli.

Pored toga, otkrivene su promene u beloj materiji mozga, uključujući demijelinizaciju, koja može smanjiti funkcionalnost nervnog sistema. Zanimljivo je da studija nije otkrila promene u sivoj materiji, koja sadrži tela neurona, iako su prethodne studije pokazale smanjenje sive materije tokom ili ubrzo nakon COVID-19 infekcije.

Ova istraživanja otvaraju vrata za upotrebu neinvazivnih tehnika stimulacije mozga kao potencijalnog rešenja za ublažavanje umora kod pacijenata sa dugim COVID-om. Istraživači naglašavaju potrebu za daljim proučavanjem promena u mozgu tokom dužeg vremenskog perioda i upoređivanje simptoma dugog COVID-a sa sličnim stanjima poput hroničnog umora (ME/CFS) i multiple skleroze.