Meta pametne naočare koje pokreće AI izazivaju zabrinutost u vezi sa privatnošću i korisničkim podacima

Meta pametne naočare koje pokreće AI izazivaju zabrinutost u vezi sa privatnošću i korisničkim podacima

Ray-Ban Meta pametne naočare su samo jedan od mnogih nosivih tehničkih uređaja na tržištu. Naočare, koje su prvi put lansirane 2021. godine, su saradnja između kompanije Meta i italijansko-francuske kompanije za naočare EssilorLukottica, koja je vlasnik Ray-Ban-a među mnogim drugim brendovima.

Pametne naočare imaju dve male kamere, zvučnike sa otvorenim ušima, mikrofon i panel osetljiv na dodir ugrađen u slepoočnicu naočara. Da bi pristupili ovim funkcijama, korisnici moraju da ih upare sa svojim mobilnim telefonom pomoću aplikacije Meta Viev. Korisnici mogu da snimaju fotografije ili video zapise kamerom, slušaju muziku sa svog telefona i uživo prenose Meta platforme društvenih medija.

Korisnici mogu da upravljaju naočarima koristeći govorne komande ili ugrađeni Meta AI asistent, koji reaguje na upite poput „hej Meta“. Na primer, korisnici mogu da kažu „hej, Meta, pogledaj i…“, a zatim slede pitanja o svom okruženju.

Da bi snimili fotografiju ili video, korisnici pritiskaju i drže dugme na okviru, koje aktivira LED na prednjoj strani naočara. LED signalizira drugima da kamera aktivno snima fotografiju ili video. Ako je LED dioda pokrivena, kamera neće raditi i Meta AI pomoćnik će od korisnika tražiti da je otkrije.

Iako LED signalizira da je kamera u funkciji, relativno mala veličina LED diode izazvala je kritike regulatora privatnosti u Evropi.

Kao kompanija koja skoro sav svoj novac zarađuje od reklama, pojavila se zabrinutost oko toga kako će kompanije koristiti slike snimljene naočarima.

Meta ima dugu istoriju zabrinutosti za privatnost. Kada su u pitanju podaci korisnika, ljudi su s pravom zabrinuti kako bi njihove slike – koje su potencijalno snimljene bez njihovog pristanka – mogle da budu korišćene od strane kompanije.

Meta pametne naočare dodaju još jedan sloj ovoj debati uvodeći veštačku inteligenciju u jednačinu. AI je već izazvao brojne debate i kritike o tome koliko je lako prevariti, koliko pouzdano daje netačne informacije i koliko može biti rasno pristrasan.

Kada korisnici snimaju fotografije ili video zapise sa pametnim naočarima, oni se šalju u Meta oblak da bi se obradili putem veštačke inteligencije. Prema sopstvenoj veb stranici Meta, „sve fotografije obrađene AI se čuvaju i koriste za poboljšanje Meta proizvoda i koristiće se za obuku Meta AI uz pomoć obučenih recenzenata.“

Meta navodi da ova obrada uključuje analizu objekata, teksta i drugog sadržaja fotografija i da će sve informacije „biti prikupljene, korišćene i zadržane u skladu sa Politikom privatnosti kompanije Meta“. Drugim rečima, slike otpremljene u oblak će se koristiti za obuku Meta-ine veštačke inteligencije.

Sveprisutnost prenosivih digitalnih kamera, uključujući one koje se mogu nositi, imala je značajan uticaj na to kako dokumentujemo svoje živote, a istovremeno je ponovo pokrenula pravne i etičke debate oko privatnosti i nadzora.

U mnogim kanadskim jurisdikcijama, ljudi se mogu fotografisati na javnom mestu bez njihovog pristanka, osim ako postoji razumno očekivanje privatnosti. Međutim, ograničenja se primenjuju ako se slike koriste u komercijalne svrhe ili na način koji bi mogao da izazove štetu ili nevolju. Postoje izuzeci za novinarske svrhe ili pitanja od javnog interesa, ali oni mogu biti nijansirani.

Meta je objavila skup najboljih praksi kako bi podstakla korisnike da vode računa o pravima drugih kada nose naočare. Ove smernice predlažu da se zvanično objavi kada planirate da koristite kameru ili stream uživo i da isključite uređaj kada ulazite u privatne prostore, kao što su ordinacije ili javne toalete.

Kao neko ko poseduje par, mogu da zamolim svoje Ray-Ban Meta naočare da komentarišu ono što mogu da vidim i opisaće zgrade, prevesti znakove i tačno pogoditi vrstu mog psa mešanca, ali će me obavestiti da nije dozvoljeno da mi govori ništa o ljudima kad god se osoba pojavi u kadru.

Ono što ostaje nejasno je pitanje saglasnosti posmatrača i kako će Meta koristiti ljude koji se nenamerno pojavljuju u pozadini nečijih fotografija u svrhe obuke AI. Kako se mogućnosti veštačke inteligencije razvijaju i ove tehnologije postaju sve rasprostranjenije, ova zabrinutost će verovatno rasti.

Oslanjanje kompanije Meta na ponašanje korisnika da bi se podržale norme privatnosti možda neće biti dovoljno za rešavanje složenih pitanja u vezi sa pristankom, nadzorom i iskorišćavanjem podataka. S obzirom na dosadašnje iskustvo kompanije u pogledu zabrinutosti za privatnost i njen poslovni model zasnovan na podacima, pošteno je postaviti pitanje da li su trenutne zaštitne mere dovoljne da zaštite privatnost u našem sve digitalizovanijem svetu.