Dim od požara prekriva glavni grad Brazila, što je izazvalo saveznu reakciju

Dim od požara prekriva glavni grad Brazila, što je izazvalo saveznu reakciju

Brazilija, brazilska modernistička prestonica, probudila se poslednja dva dana i pronašla svoje kultne zgrade obavijene zadimljenim vazduhom. Centralni deo zemlje je samo najnoviji region pogođen dimom od požara u amazonskoj prašumi, savani Serado, močvarnoj zemlji Pantanal i državi Sao Paulo.

Kriza smoga navela je predsednika Luiza Inasija Lulu da Silvu da poseti brazilski nacionalni centar za praćenje požara u Braziliji u nedelju popodne. „Nisu otkriveni požari izazvani grmljavinom. To znači da ljudi podmeću požare u Amazoniji, Pantanalu, a posebno u državi Sao Paulo“, rekao je on. Njegova vlada je obećala da će pojačati gašenje požara i istrage kako bi se identifikovali krivci.

Upozorenja o požaru do sada ovog meseca iznose skoro 3.500 u jugoistočnoj državi Sao Paulo — najviše registrovanih u bilo kom mesecu od kada je prikupljanje podataka počelo 1998. Preko polovine tih požara dogodilo se 23. avgusta, što je izazvalo sumnju u koordinisani napad. Zbog smoga je 48 gradova proglasilo crvenu uzbunu. Dobra vest je bila da je hladni front u ponedeljak doneo opadanje temperature i kišu, što je ugasilo sve požare, saopštila je državna vlada.

U Braziliji je indeks kvaliteta vazduha dostigao veoma nezdrav nivo u nedelju uveče, prema institutu za životnu sredinu Brazilije. Ovo je prvi put da je državna agencija zabeležila upozorenje o smogu od svog osnivanja 2007. Javni događaji su otkazani, a aerodrom u obližnjem gradu Gojaniji zatvoren je na nekoliko sati.

Amazonski gradovi kao što su Manaus, Porto Veljo i Rio Branko guše se dimom već nekoliko nedelja, ali su dobili manje zvanične i medijske pažnje. To je delimično zato što je to godišnja pojava.

„Bilo je potrebno da dim i čađ iz Amazona i Cerrada upadnu u dvorane predsedničke palate da bi se federalna vlada probudila“, rekao je Altino Mačado, novinar iz Rio Branka koji piše o životnoj sredini četiri decenije.

U državi Sao Paulo, dvoje zaposlenih koji rade u industrijskom pogonu poginuli su u petak dok su pokušavali da uzvrate požar. Pored toga, uništeno je ukupno 59.000 hektara (146.000 hektara) plantaža šećerne trske, prema udruženju proizvođača. U Amazoniji, vatrogasac savezne brigade takođe je poginuo u ponedeljak dok je radio na autohtonoj teritoriji Kapoto Jarina.

Smog koji je prekrivao državu Sao Paulo i Braziliju delimično je nastao u Amazoniji, Pantanalu i Seradu, kaže Karla Longo, istraživač koji prati dim u Nacionalnom institutu za svemirska istraživanja, saveznoj agenciji. Longo je rekao da su promene u klimatskim uslovima glavni razlog zašto je dim dospeo u ove regione.

Tokom najsušnijih meseci avgusta i septembra, kada su šumski požari i seča šuma dostigli vrhunac, smog se obično širi do 5 miliona kvadratnih kilometara (1,9 miliona kvadratnih milja), putujući od istoka ka zapadu, a zatim na jug nakon što pogodi Andske Kordiljere. Ranije ovog meseca stigao je do Rio Grande do Sula, najjužnije brazilske države.

Međutim, dolazak hladnog fronta istisnuo je smog prema državi Sao Paulo, koja je već imala rekordan broj požara, a zatim se proširio na region Brazilije, rekao je Longo.

Istraživač je takođe rekao da broj požara u Brazilu ove godine nije van norme. Međutim, ona je napomenula da su opožarene površine veće od proseka. Od januara do jula izgorela je oblast veličine Italije — 64 odsto veća nego u istom periodu prošle godine, prema zvaničnim podacima. Požari se tradicionalno koriste kao poslednji postupak za krčenje šuma i za gazdovanje pašnjacima.

Skoro polovina brazilskih emisija ugljenika dolazi od krčenja šuma. Zemlja je peti najveći emiter gasova staklene bašte na svetu, sa skoro 3% globalnih emisija, prema Climate Vatch-u, onlajn platformi kojom upravlja Svetski institut za resurse.