Stope ubistava su glavni faktor u jazu između očekivanog životnog veka crnaca i belaca koji žive u SAD

Stope ubistava su glavni faktor u jazu između očekivanog životnog veka crnaca i belaca koji žive u SAD

Ubistva su glavni razlog za značajno niže i varijabilnije smanjenje očekivanog životnog veka za crne muškarce u poređenju sa belim muškarcima u poslednjih nekoliko godina, otkriva nova studija objavljena 21. avgusta 2024. u časopisu PLOS ONE. Istraživanje, koje su sproveli Majkl Lajt i Karl Vačuska sa Univerziteta Viskonsin-Medison, ukazuje da je pandemija COVID-19 dodatno pogoršala ove disparitete, ali su ubistva imala još veći uticaj na smanjenje očekivanog životnog veka crnih muškaraca.

Studija je analizirala podatke o smrtnosti iz Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku za period od 2019. do 2021. godine, fokusirajući se na 20 glavnih uzroka smrti. Nalazi pokazuju da je očekivani životni vek crnih muškaraca opao sa 71,4 godine u 2019. na 67,7 godina u 2020, dok je za bele muškarce smanjen sa 76,4 na 74,9 godina. Kao rezultat toga, rasni jaz u očekivanom životnom veku povećao se sa 5,0 na 7,2 godine.

Istraživači su otkrili da su ubistva u 2020. i 2021. godini bila vodeći faktor u povećanju ovog jaza, nadmašujući čak i uticaj smrtnosti od COVID-19. U 2021. godini, na primer, uticaj ubistava na varijabilnost životnog veka među rasama bio je devet puta veći od uticaja COVID-19.

Autori studije naglašavaju da bi rešavanje problema ubistava trebalo da bude prioritet u javnoj zdravstvenoj politici kako bi se smanjile rasne nejednakosti u zdravstvenim ishodima. „Povećan broj ubistava je ključni razlog zašto je životni vek crnih muškaraca postao kraći od belaca tokom poslednjih godina“, zaključuju istraživači.