Libanski zdravstveni sistem se priprema za moguće širenje sukoba sa Izraelom

Libanski zdravstveni sistem se priprema za moguće širenje sukoba sa Izraelom

Zdravstveni sistem Libana, već pogođen krizom, sada se suočava sa mogućnošću šireg sukoba sa Izraelom, prema izjavi ministra zdravlja te zemlje u intervjuu za Asošiejted pres.

Napetosti između Izraelske vojske i moćne libanske militantne grupe Hezbolah su eskalirale nakon što je najviši komandant Hezbolaha ubijen u izraelskom napadu u predgrađu Bejruta prošlog meseca. Hezbolah je najavio odmazdu.

Libanska privremena vlada, suočena sa diplomatskim manevrima za deeskalaciju, se priprema za najgore uslove sa ograničenim budžetom, podeljenim parlamentom i bez predsednika.

Ministar zdravlja Firas Abijad ističe da je libanski zdravstveni sistem morao da se prilagodi višestrukim krizama. Zdravstvene ustanove su smanjile troškove držeći inventar na minimumu, ostavljajući samo malu rezervu za hitne situacije. Sada su formirane zalihe za četiri meseca kritičnih potrepština.

Unutar Gaze, zdravstveni sistem je ozbiljno pogođen. Abiad naglašava da libanske zdravstvene vlasti shvataju ozbiljnost mogućnosti da bolnice postanu mete u širem sukobu.

Izraelski napadi su duboko prodrli u Liban poslednjih nedelja, sa zvučnim udarima vojnih aviona u Bejrutu i velikim delom pograničnog regiona svedenim na ruševine.

Libanski zdravstveni sektor, nekada poznat kao jedan od najboljih u regionu, suočava se sa sve većom krizom od 2019. godine. Pored fiskalne krize izazvane decenijama korupcije i lošeg upravljanja, zemlja se bori sa posledicama pandemije COVID-19 i eksplozijom u luci Bejrut 2020. godine. Smanjena međunarodna pomoć dodatno otežava situaciju, posebno kada je reč o više od milion sirijskih izbeglica koje je Liban ugostio.

Libanske bolnice su na ivici kolapsa u 2021. godini, sa nedostatkom osnovnih lekova i resursa.

Abiad ističe da je zdravstveni sektor pokazao otpornost u prošlosti, ali da to možda neće biti dovoljno za trenutnu situaciju u zemlji sa 6 miliona stanovnika. Finansijska kriza je dovela do kašnjenja u plaćanju humanitarnim organizacijama za pružanje pomoći.

Svetska zdravstvena organizacija je prošle nedelje poslala 32 tone hitne medicinske pomoći ministarstvu zdravlja, dok su UN agencije i druge humanitarne organizacije morale preusmeriti sredstva kako bi pomogle oko 100.000 ljudi koji su pobegli iz južnog Libana od početka sukoba u Gazi.

Abiad ističe da su neka pitanja, poput obezbeđivanja goriva za struju i benzina za vozila hitne pomoći, kao i podrška za sirijske izbeglice u zemlji, van kontrole ministarstva. Naglašava da međunarodna zajednica mora preuzeti odgovornost i rešiti ove konkretne probleme.