Vojska Čada odgovorna za smrt zatvorenika nakon protesta 2022. godine, kaže grupa za ljudska prava

Vojska Čada odgovorna za smrt zatvorenika nakon protesta 2022. godine, kaže grupa za ljudska prava

Vojska Čada odgovorna je za smrt nekoliko pritvorenika uhapšenih nakon protesta u oktobru 2022, saopštio je u utorak Human Rights Watch.

Najmanje četiri osobe su umrle na putu do zatvora Koro Toro, a šestoro je umrlo tamo, a nije jasno gde je još jedan muškarac umro, navodi grupa u svom izveštaju, dodajući da je stvarni broj verovatno mnogo veći.

U to vreme, snage bezbednosti u centralnoafričkoj državi ispalile su bojevu municiju, ubivši najmanje 60 ljudi tokom demonstracija protiv dvogodišnjeg produženja vlasti privremenog lidera Mahamata Debija Itna. Nemiri su bili bez presedana u Čadu, gde je bilo malo javnog neslaganja tokom režima oca Debija Itna, koji je vladao više od tri decenije do njegovog ubistva 2021.

Stotine su privedene i odvedene u Koro Toro, oko 600 kilometara od Ndžamene, glavnog grada.

Human Rights Watch pozvao je čadske vlasti, Afričku uniju i tela Ujedinjenih nacija da istraže ono što je nazvao nezakonitim pritvorima, zlostavljanjem u zatvoru i smrtima u pritvoru.

„Vlada Čada mora odlučno da deluje na rešavanju nekažnjivosti ovih zloupotreba“, rekao je Luis Mudž, direktor za centralnu Afriku u Human Rights Watch-u, u saopštenju.

Zatvorenici su nezakonito zatvarani, maltretirani i uskraćeni za osnovne namirnice tokom dvo- do trodnevnog tranzita do zatvora, navodi se u izvještaju. Neki su usput umrli.

„Tela poginulih su izbačena iz kamiona“, rekao je bivši zatočenik, čije ime nije saopšteno, citirano u izveštaju.

Zatvor Koro Toro radi pod vojnim nadzorom. Prema izveštaju, njegova svakodnevna administracija delegirana je zatvorenicima koji su bili povezani sa militantnom grupom Boko Haram, koji su kažnjavali i tukli druge zatočenike.

Najmanje stotine su bile okovane gvozdenim šipkama za gležnjeve do nekoliko nedelja, navodi se u izveštaju. Neki zatočenici su bili podvrgnuti dugotrajnoj samici — obliku torture — i prinudnom radu.

„Čadski vojni zvaničnici nadziru zatvor u kome je nasilje rasprostranjeno“, rekao je Mudž.

Human Rights Watch je pozvao da se zatvori jedna od glavnih zgrada u Koro Toru, opisujući je kao neupotrebljivu. Grupa je takođe pozvala da se posmrtni ostaci onih koji su poginuli vrate njihovim porodicama na sahranu.

Vlada Čada tvrdi da su protesti 2022. predstavljali pobunu i da, s obzirom na ozbiljnost, pritvor u Koro Toru nije bio ekstreman.

U pismu Human Rights Watch-u iz jula 2023., ministar pravde Čada je rekao da „ne postoje dokazi koji se odnose na kršenje ljudskih prava u vezi sa () transferom ili pritvorom u zatvoru Koro-Toro”.

Lari Ahmat Harun, čadski aktivista koji je nakon izbora zatvoren i oslobođen u junu, rekao je za Asošijeted pres da je Koro Toro jedan od najopasnijih zatvora u Čadu.

„Video sam zatvorenike koji su ranjeni mecima ostavljene bez ikakve nege ili lečenja. I ljudi bivaju mučeni“, rekao je on i dodao da nema pristupa telefonima ni posetama.

Čad je deo afričkog regiona koji je poslednjih godina potresen vojnim udarima. Aktuelni predsednik Debi Itno izabran je 6. maja na glasanju koje je dugo odlagano, poremećeno navodima o eliminaciji političkih protivnika, što su vlasti demantovale.