Istraživački tim razvija novi antimalarijski agens za borbu protiv parazita otpornih na lekove

Istraživački tim razvija novi antimalarijski agens za borbu protiv parazita otpornih na lekove

Malarija ostaje ozbiljan zdravstveni problem na globalnom nivou, posebno u Africi. Bolest izazivaju protozojski paraziti iz roda Plasmodium. U 2021. godini, bilo je 247 miliona slučajeva malarije i 619.000 smrtnih slučajeva širom sveta.

Trenutno, prva linija lečenja malarije je kombinovana terapija artemisininom (ACT) i primena derivata artemisinina u kombinaciji sa drugim lekovima. Nakon uvođenja ACT-a u Africi, koja čini više od 90% slučajeva malarije u svetu, broj smrtnih slučajeva od malarije je u velikoj meri opao sredinom 2000-ih. Međutim, Plasmodium falciparum, najvirulentniji parazit malarije, otporan je na ACT i širi se po Aziji i nekim afričkim zemljama. Zbog toga su hitno potrebni novi antimalarijski agensi koji su efikasni protiv parazita otpornih na lekove.

Srećom, tim istraživača predvođen profesorom Toshihiro Mitom sa Odseka za tropsku medicinu i parazitologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Juntendo, Japan, i dr Iuzuru Kubohara iz Laboratorije za zdravlje i životne nauke, Visoke škole zdravlja i sportskih nauka na Univerzitetu Juntendo je razvio obećavajući novi antimalarijski agens, DIF-1(+3), koji je derivat Dictiostelium faktora koji indukuje diferencijaciju-1 (DIF-1).

Prof. Mita objašnjava: „Dictiostelium discoideum, ćelijska ljigava plesan, decenijama se koristi kao model organizma. Nedavno je privukao pažnju kao potencijalni resurs za otkrivanje lekova. 2021. otkrili smo da Dictiostelium DIF-1 i njegov derivati su pokazali antimalarijska svojstva Sada smo uspešno sintetizovali snažniji derivat, DIF-1(+3).

U timu su bili i docent Naoko Ioshida, takođe sa Univerziteta Juntendo, i profesor Haruhisa Kikuchi sa Univerziteta Keio, Japan. Njihova studija je objavljena u časopisu Biohemijska farmakologija.

Istraživači su sintetizovali DIF-1(+3) i uporedili njegovu antimalarijsku aktivnost sa drugim derivatima DIF-a putem in vitro i in vivo testova. U in vitro testovima DIF-1(+3) je testiran protiv tri laboratorijska klona Plasmodium falciparum, od kojih su dva bila otporna na hlorokin i artemisinin i 13 prirodnih izolata istih, dobijenih od pacijenata obolelih od malarije 2022. terenska laboratorija Lakor bolnice u Ugandi. U in vivo testovima, efikasnost DIF-1(+3) je testirana na miševima inficiranim Plasmodium berghei, parazitom malarije koji pogađa glodare.

Eksperimenti su otkrili da je DIF-1(+3) imao značajno jače inhibitorno dejstvo na rast u odnosu na tri laboratorijska klona, u poređenju sa DIF-1(+2), koji je bio najaktivniji derivat pronađen do ove studije. Slični rezultati primećeni su za prirodne izolate Ugande.

U in vivo studiji, DIF-1(+3) je skoro potpuno potisnuo rast parazita tokom perioda lečenja i značajno povećao vreme preživljavanja zaraženih miševa u poređenju sa onima koji su tretirani DIF-1(+2). Istraživači su ovu pojačanu antimalarijsku aktivnost pripisali dužem alkil lancu u DIF-1(+3) u poređenju sa drugim derivatima DIF-a.

Dr Kubohara kaže: „Naše najnovije jedinjenje pokazalo se kao efikasno protiv malarije otporne na lekove kao i protiv osetljivih sojeva. Ovo sugeriše da antimalarijski lekovi zasnovani na DIF jedinjenjima mogu ponuditi više opcija lečenja u endemskim oblastima gde se širi malarija otporna na artemisinin .“

Visoka efikasnost DIF-1(+3) protiv artemisinina i drugih postojećih antimalarijskih agenasa sugeriše da može imati drugačiji mehanizam delovanja, što zahteva dalja istraživanja.

Prof. Mita zaključuje: „Dalja istraživanja mogu da identifikuju ciljni molekul za antimalarijsko delovanje, što bi moglo da dovede do novih istraživanja o otkrivanju lekova sa velikim uticajem na srodna polja. Korišćenjem ovog novog jedinjenja kao semena za unapređenje otkrivanja lekova, mogli bismo da stvorimo alat koji može pomoći u uklanjanju malarije SZO i druge globalne zdravstvene organizacije koje promovišu kontrolu malarije takođe će imati koristi od ovog istraživanja.