Mislite da ste odlučili šta ćete kupiti? U stvari, vaš mozak odlučuje čak i dok proizvod stavljate u korpu

Mislite da ste odlučili šta ćete kupiti? U stvari, vaš mozak odlučuje čak i dok proizvod stavljate u korpu

Da li ste ikada zastali ispred police sa žitaricama, odlučujući između zdravih mekinja i primamljive alternative sa ukusom čokolade? Dok vam ruka lebdi nad izborom, vaš mozak i dalje aktivno procenjuje sve prednosti i nedostatke, uzimajući u obzir sve od vašeg poslednjeg obroka do boje slova na kutiji.

Nedavno objavljeno istraživanje u časopisu „Naučni izveštaji“ otkriva da naši mozgovi ne samo da prvo razmišljaju, već i dalje procenjuju čak i kada se čini da smo već doneli odluku. Tim istraživača sa Scripps Research Instituta pratili je pokrete ruku ljudi dok su birali između različitih opcija, što je pružilo uvid u dinamiku donošenja odluka u realnom vremenu.

„Naše istraživanje pokazuje da se odluke ne formiraju jednostavno ‘pre ili posle’, već su dinamičan proces u kojem se mozak neprekidno prilagođava novim informacijama“, objašnjava dr Džef Daning, vodeći autor studije.

Praćenjem pokreta ruku tokom ovih odluka, istraživači su otkrili da se putanje kretanja ruku menjaju u skladu sa novim informacijama koje mozak obradi. Ovo otkriće sugeriše da naše fizičko ponašanje, poput pružanja ruke ka proizvodu, odražava aktivni proces evaluacije u mozgu.

„Ovo istraživanje pruža novi uvid u to kako se informacije iz okruženja integrišu u naše odluke, čak i kad se čini da su odluke već donete“, dodaje dr Candice Contet, stariji autor studije.

Istraživanje je takođe istaklo da bi praćenje pokreta ruku moglo biti jednostavnija i jeftinija alternativa za proučavanje procesa donošenja odluka u mozgu, u poređenju sa tradicionalnim metodama neuroimaginga.

Za potrošače, razumevanje da naš mozak i dalje procenjuje izbore čak i tokom poslednjih trenutaka može pomoći u donošenju informisanih odluka. Za trgovce, ovo otkriće može imati implikacije za dizajn ambalaže i postavku proizvoda, omogućavajući im da bolje razumeju kako njihove strategije utiču na ponašanje potrošača.

Dalja istraživanja u ovoj oblasti mogla bi istražiti kako različite vrste informacija i konteksti utiču na dinamiku donošenja odluka u mozgu, obećavajući bolje razumevanje načina na koje ljudi biraju između opcija u svakodnevnim situacijama.

Ova nova saznanja ne samo da produbljuju naše razumevanje ljudskog ponašanja, već otvaraju vrata za primenu ovih saznanja u širem kontekstu marketinških strategija i javnih politika, omogućavajući nam da bolje razumemo kako informacije oblikuju naše odluke i ponašanje.