Kako su se bubašvabe proširile širom sveta da bi postale štetočine koje danas poznajemo

Kako su se bubašvabe proširile širom sveta da bi postale štetočine koje danas poznajemo

Oni su šestonožni, dlakavi osvajači domova koji jednostavno neće umrijeti, ma koliko se trudili.

Bubašvabe su stručnjaci za preživljavanje u zatvorenom prostoru, skrivajući se u kuhinjskim cevima ili pljesnivim fiokama. Ali nisu tako počeli.

Nova studija koristi genetiku za prikaz širenja bubašvaba širom sveta, od skromnih početaka u jugoistočnoj Aziji do Evrope i šire. Nalazi obuhvataju hiljade godina istorije bubašvaba i sugerišu da su štetočine možda proletele širom sveta tako što su se vozile sa drugom vrstom: ljudima.

„To nije samo priča o insektima“, rekao je Stiven Ričards, docent na Bejlor koledžu medicine koji proučava gene insekata i nije bio uključen u studiju. „To je priča o insektima i čovečanstvu.@

Istraživači su analizirali gene preko 280 bubašvaba iz 17 zemalja i šest kontinenata. Oni su potvrdili da nemačka bubašvaba – vrsta koja se nalazi širom sveta – zapravo potiče iz jugoistočne Azije, verovatno evoluirajući od azijske bubašvabe pre oko 2.100 godina. Naučnici su dugo sumnjali u azijsko poreklo nemačkog bubašvaba jer slične vrste još uvek žive tamo.

Istraživanje je objavljeno u ponedeljak u časopisu Zbornik radova Nacionalne akademije nauka.

Bubašvabe su zatim krenule širom sveta preko dva glavna puta. Putovali su na zapad do Bliskog istoka pre oko 1.200 godina, možda stopirajući u vojničkim korpama za hleb. A možda su se sklonili na trgovačke rute Holandske i Britanske Istočnoindijske kompanije da bi stigli u Evropu pre oko 270 godina, prema rekonstrukciji naučnika i istorijskim zapisima.

Jednom kada su stigli, izumi poput parne mašine i unutrašnjeg vodovoda verovatno su pomogli insektima da putuju dalje i da se udobno nalaze u zatvorenom prostoru, gde se danas najčešće nalaze.

Istraživači su rekli da istraživanje načina na koji su bubašvabe osvojili prošla okruženja može dovesti do bolje kontrole štetočina.

Savremene bubašvabe je teško držati podalje jer brzo evoluiraju da bi se oduprli pesticidima, kaže autor studije Kian Tang, postdoktorski istraživač koji proučava insekte na Univerzitetu Harvard.