Genetski program sličan ribi koji se koristi za pretvaranje ljudskih ćelija mrežnjače u neurone

Genetski program sličan ribi koji se koristi za pretvaranje ljudskih ćelija mrežnjače u neurone

Gubitak neurona u mrežnjači usled traume ili bolesti dovodi do oštećenja vida ili slepila, procesa koji je nepovratan kod ljudi. Zanimljivo je da neke životinje poput riba imaju ugrađenu sposobnost regeneracije neurona mrežnjače pretvaranjem drugog tipa ćelija mrežnjače zvanog „Muller glia“ u neurone.

Ova konverzija se ne dešava spontano kod ljudi i drugih sisara, ali novo istraživanje Thomasa Reha, Juliette Vohlschlegel i kolega sa Univerziteta u Vašingtonu, SAD, objavljeno u časopisu Stem Cell Reports, pokazuje da se ljudska Muller glija može nagovoriti na promjenu identitet u laboratoriji, koji bi mogao poslužiti kao potencijalni izvor novih neurona za lečenje gubitka vida.

„Sve u svemu, naša studija pruža dokaz principa da se ljudska glija može reprogramirati u ćelije koje su sposobne da prave nove neurone“, rekao je Thomas Reh, dr, Univerzitet u Vašingtonu. „Ovo otvara potpuno novi način za popravku mrežnjače kod ljudi koji su izgubili neurone zbog bolesti ili traume.“

Muller glia su potporne ćelije u mrežnjači koje pomažu fotoreceptorima i drugim neuronima retine da pravilno funkcionišu. Kod nekih vrsta kao što su ribe i ptice, Muller glia se nakon povrede pretvara u nezrele ćelije mrežnjače i potom stvara nove neurone retine.

Nasuprot tome, Muller glia u mrežnjači sisara reaguje na povredu formiranjem ožiljaka i upalom bez stvaranja novih neurona. Ova razlika u ponašanju zasnovana je na različitim genetskim programima koji se aktiviraju u ribama u odnosu na Muller gliju sisara nakon povrede.

Veštačka aktivacija genetskog programa sličnog ribi može da pretvori mišju Muller gliju u neurone mrežnjače prema prethodnim istraživanjima. Međutim, do sada nije bilo poznato da li se ista strategija može koristiti za pretvaranje ljudske Muller glije u neurone.

Da bi odgovorili na ovo pitanje, istraživači su genetski modifikovali ljudsku Muller gliju u laboratoriji da bi uključili genetske programe specifične za neurone, kao što se to prirodno dešava kod riba. Zaista, u roku od nedelju dana, genetski modifikovane ćelije su usvojile karakteristike slične neuronima koje podsećaju na nezrele neurone retine.

Ovi nalazi sugerišu da se ljudska Muller glija može uvesti u neurone i može poslužiti kao resurs za generisanje novih neurona u mrežnjači pacijenata u budućnosti. Treba napomenuti da je Muller glija u ovoj studiji izvedena iz nezrele Muller glije i ostaje da se vidi da li slični pristupi mogu transformisati Muller gliju odrasle osobe u neurone, i do koje efikasnosti.