Muškarci su manje skloni nego žene da dele negativne informacije

Muškarci su manje skloni nego žene da dele negativne informacije

Nova studija sa Univerziteta Karnegi Melon, Bajes poslovne škole (ranije Kas) i Univerziteta Bokoni otkrila je da su muškarci manje željni i da će verovatno da dele negativne informacije od žena, dok je bilo male razlike kada su u pitanju pozitivne vesti.

Objavljeni u Časopisu za eksperimentalnu socijalnu psihologiju, autori sugerišu da je to možda zbog veće zabrinutosti muškaraca oko toga kako će ih drugi ljudi videti, što rezultira tendencijom samopromovisanja tako što dele pozitivne informacije o sebi i ne otkrivaju svoje negativne iskustva drugima.

Dr Erin Carbone, gostujući asistent na Odsjeku za društvene nauke i nauke o odlučivanju na Univerzitetu Carnegie Mellon i prvi autor studije, rekla je: „Rezultati naših studija su otkrili konzistentan, i prema našem najboljem saznanju, koji ranije nije identifikovan, nijansirani obrazac, pri čemu sklonost žena da otkriju više od muškaraca u velikoj meri zavisi od prirode informacija koje se dele.“

„Ovi nalazi mogu pomoći da se ima smisla postojeća literatura, kao i da se razjasne neki postojeći stereotipi o rodnim razlikama u otkrivanju.“

Većina postojećih istraživanja o rodnim razlikama i razmeni informacija nastala je pre interneta. S obzirom na to da živimo u svetu u kome ljudi svakodnevno spremno objavljuju informacije na različitim platformama, ova nova studija nudi uvid u način na koji delimo, kao i posledice deljenja u digitalnom dobu.

Da bi istražili rodne razlike u razmeni različitih vrsta informacija, istraživači su sproveli tri različita eksperimenta sa preko 1.000 ljudi. U prvoj studiji, ljudi su sami prijavili slučajeve kada su se osećali kao da „umiru“ da otkriju informacije drugima, a zatim su naznačili da li su zaista podelili informacije.

Iako su muškarci i žene generisali sličan broj slučajeva želje da podele pozitivne informacije (npr. o unapređenju), muškarci su bili daleko manje verovatno da će prijaviti da žele da podele negativne informacije (npr. neuspeh u unapređenju). Dve dalje studije omogućile su timu da kvantifikuje želju za otkrivanjem i objedinjavanjem želje učesnika, kao i njihovu sklonost da otkriju pozitivne ili negativne informacije o različitim temama i iskustvima.

Studija je takođe otkrila da su žene prijavile veće zadovoljstvo od muškaraca sopstvenim nivoom otkrivanja, dok je većina učesnika muškaraca prijavila veću sklonost da uskraćuju informacije o svojim mislima i osećanjima čak i kada bi možda bilo bolje da ih podele sa drugima.

Profesor Irene Scopelliti, profesor marketinga i bihejvioralnih nauka na Baies Business School (bivši Cass) i jedan od autora studije, rekla je: „Otkrivanje je sve prisutnije i trajnije u digitalnom dobu. Pojava društvenih medija i digitalnih komunikacijskih kanala je omogućio neviđene nivoe razmene informacija, što je praćeno nizom društvenih i psiholoških posledica“.

„Naši rezultati pokazuju da rod ostaje važna linija greške kada je u pitanju želja i sklonost otkrivanju negativnih informacija, a muškarci mogu imati različite prednosti ili ranjivi na posledice deljenja informacija u poređenju sa ženama.