Državni udar u Nigeru samo će ohrabriti ekstremiste

Državni udar u Nigeru samo će ohrabriti ekstremiste

Državni udar u Nigeru mogao bi da poveća sposobnost islamskih ekstremista da regrutuju u zemlji, potencijalno povećavajući nasilje i dodatno ugrožavajući stabilnost afričkog regiona Sahel, rekao je bivši borac džihadista u intervjuu za Asošiejted pres.

Lideri puča u Nigeru koji su zbacili predsednika zemlje prošle nedelje pridružili su se kolegama u susednom Maliju i Burkini Faso u tvrdnji da vojna vlada može bolje da zaštiti zemlju od nasilja islamskih militanata.

Međutim, Bubakar Musa, koji je rekao da je bivši član JNIM grupe povezane sa Al Kaidom i da je delovao u Maliju, rekao je da bi puč mogao otežati poboljšanje sve lošije bezbednosne situacije u Nigeru.

Musa je rekao da će džihadisti pozdraviti puč kojim je svrgnut demokratski izabrani predsednik Nigera Mohamed Bazum jer je „to prilika da se drugi ubede da se pridruže njihovoj grupi“.

„Džihadi veoma podržavaju ovaj državni udar koji se dogodio u Nigeru“, rekao je on.

Musa, 47, rekao je da su ga kidnapovali ekstremisti iz jednog sela u Nigeru 2019. i odveli u Mali i naterali da radi sa njima. Bio je sa JNIM-om u Maliju kada je doživeo prvi od dva nedavna puča 2020. godine, i rekao je da su džihadisti to rušenje malijske vlade videli kao priliku.

Musa je sada deo nacionalnog programa u Nigeru koji ohrabruje džihadiste da prebegnu i reintegrišu se u društvo. Program je pokrenut pod Bazumom kada je on bio ministar unutrašnjih poslova kako bi se zaustavilo nasilje koje godinama muči delove Nigera i širi region Sahela, prostrano područje južno od pustinje Sahare.

AP ne može da potvrdi da se Musa borio za JNIM, niti da su ga oni kidnapovali. Međutim, on je bio uključen u program i prihvaćen kao bivši džihadista i proglašava se kao primer njegovog ranog uspeha.

Budućnost programa je neizvesna pod novom huntom.

Zapadnoafrički regionalni blok je u nedelju najavio putovanja i ekonomske sankcije protiv Nigera i zapretio da će upotrebiti vojnu silu ako Bazum ne bude vraćen na funkciju u roku od nedelju dana. Vojne hunte Malija, Burkine Faso i Gvineje sve su osudile te sankcije.

U zajedničkoj izjavi, Burkina Faso i Mali obećali su da će braniti Niger i rekli da bi svaka intervencija bila kao objava rata sa „katastrofalnim posledicama“.

Sahel je preplavio džihadističko nasilje povezano sa Al Kaidom i grupom Islamska država. Nasilje je ubilo hiljade, raselilo milione i podelilo nacije. Mali i Burkina Faso su prošli po dva državna udara od 2020. godine.

Niger nije bio toliko pogođen ekstremistima kao Mali i Burkina Faso i bio je jedini od tri koja je zabeležila pad nasilja prošle godine, prema Projektu podataka o lokaciji i događajima oružanih sukoba.

To bi se moglo promeniti ako džihadisti krenu da povećaju svoj otisak ako osete da je vojska podeljena zbog puča i manje fokusirana na borbu protiv njih, rekao je Ulf Lesing, šef programa Sahel u Fondaciji Konrad Adenauer, koja promoviše demokratiju.

To je ono što se dogodilo u Burkini Faso posle drugog državnog udara u septembru, i „Pretpostavljam da će Niger sada videti sličan scenario“, rekao je Lesing.

Lesing je rekao da će puč verovatno značiti krah pregovora između džihadista i vlade koji su tek počeli u Nigeru.

Bazum je obećao da će reintegrisati militante poput Muse ako se odreknu nasilja i počnu da ispunjavaju to obećanje, navodi se u izveštaju Fondacije Konrad Adenauer.

Pilot program u nigerskom regionu Tilaberi kojim se želi reformisati džihadisti doveo je do povratka skoro 160 bivših boraca, sa stotinama drugih na listi čekanja, rekao je humanitarni radnik uključen u program koji nije želeo da bude imenovan zbog osetljive trenutne situacije u Nigeru .

Aneliza Bernard, bivša službenica američkog Stejt departmenta specijalizovana za afrička pitanja i direktorka Strategic Stabilization Advisors, savetodavne grupe za rizik, rekla je da je program najodrživiji pristup borbi protiv terorizma.

„Ako se program završi, u Nigeru nema puta da se džihadisti predaju. Što im samo daje više razloga da nastave večni rat protiv države“, rekla je ona.