Rusija je pod pritiskom UN da izbegne globalnu krizu sa hranom i oživi ukrajinske isporuke žita

Rusija je pod pritiskom UN da izbegne globalnu krizu sa hranom i oživi ukrajinske isporuke žita

Rusija je u petak u Savetu bezbednosti UN bila pod pritiskom svog saveznika Kine i zemalja u razvoju, kao i zapadnih zemalja da spreči globalnu krizu sa hranom i brzo oživi ukrajinske isporuke žitarica, piše AP.

UN i članovi Saveta kritikovali su Moskvu zbog napada na ukrajinske luke nakon povlačenja iz jednogodišnjeg sporazuma o žitu u ponedeljak i uništavanja lučke infrastrukture – što predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog prava kojim se zabranjuju napadi na civilnu infrastrukturu.

Kao odgovor na to što je Rusija proglasila široka područja u Crnom moru opasnim za brodarstvo, UN su upozorile da bi vojni incident u moru mogao imati „katastrofalne posledice“.

Rusija je saopštila da je suspendovala Inicijativu za crnomorsko žito jer UN nisu uspele da prevaziđu prepreke za isporuku svoje hrane i đubriva na svetska tržišta, što je druga polovina ukrajinskog sporazuma o žitu. Kremlj je rekao da će razmotriti obnavljanje ukrajinskih pošiljki ako se postigne napredak u prevazilaženju prepreka, uključujući bankarske aranžmane.

Zamenik kineskog ambasadora u UN Geng Šuang istakao je posvećenost generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da uloži sve napore da osigura da i ukrajinsko žito i ruska hrana i đubrivo dođu na svetska tržišta. On je izrazio nadu da će Rusija i UN raditi zajedno na obnavljanju izvoza iz obe zemlje „u što kraćem roku“ u interesu „održavanja međunarodne bezbednosti hrane i ublažavanja prehrambene krize posebno u zemljama u razvoju“.

Ambasadorka SAD Linda Tomas-Grinfild optužila je Rusiju da koristi Crno more kao „ucenu“ i igra političke igre, ukazujući na to da Moskva izvozi više žitarica nego ikada ranije po višim cenama. Ona je pozvala Savet bezbednosti i sve 193 zemlje članice UN da se okupe i apeluju na Rusiju da nastavi pregovore u dobroj veri.

Nekoliko zemalja u razvoju upozorilo je na uticaj prekida ukrajinskih isporuka žitarica, što je već dovelo do rasta cena pšenice.

Ambasador Gabona u UN-u Mišel Biang rekao je da je sporazumom o žitu izbegnuto povećanje cena žitarica i smirio rizik od nesigurnosti hrane u Afričkom rogu i drugim regionima pogođenim sušom. On je pozvao na razgovore „kako bi se prekinula trenutna ćorsokak“ i izbegla humanitarna kriza.

Ambasador Mozambika u UN Pedro Afonso rekao je da će ruska akcija sigurno „pojačati globalne društveno-ekonomske stresove u svetu koji se već bori sa savršenom olujom sukoba, klimatskim promenama“ i gubitkom poverenja u multilateralna rešenja.

Prema sporazumu, Ukrajini je dato zeleno svetlo za isporuku žita iz tri crnomorske luke, ali nakon povlačenja u ponedeljak Rusija je rekla da će smatrati da je brod koji putuje u ukrajinske luke natovaren oružjem i da će zemlju pod njenom zastavom tretirati kao učesnika u sukobu na strani Kijeva. Ukrajina je najavila da će i brodove koji putuju u ruske crnomorske luke tretirati kao vojne mete.

Tomas-Grinfild je rekao Savetu da Sjedinjene Države imaju informacije da je Rusija postavila dodatne morske mine na prilazima ukrajinskim lukama i da bi ruska vojska mogla da napadne civilne brodove u Crnom moru „i da okrivi Ukrajinu za ove napade“.

Politička šefica UN Rozmeri Dikarlo oštro je osudila ruske napade na ukrajinske crnomorske luke i pozvala Moskvu da ih odmah zaustavi. Ona je rekla da su pretnje ciljanjem civilnih brodova „neprihvatljive“ i upozorila da morske mine mogu ugroziti civilnu plovidbu.

„Snažno pozivamo na uzdržanost od bilo kakve dalje retorike ili akcije koja bi mogla da pogorša ionako opasnu situaciju“, rekla je ona. „Svaki rizik od prelivanja sukoba kao rezultat vojnog incidenta u Crnom moru – bilo namerno ili slučajno – mora se izbeći po svaku cenu, jer bi to moglo da rezultira potencijalno katastrofalnim posledicama za sve nas.“