Šta Srbiji donosi sporazum sa ASEAN-om

Šta Srbiji donosi sporazum sa ASEAN-om

Članice Asocijacije zemalja Jugoistočne Azije prošle nedelje su u DŽakarti jednoglasno odobrile pristupni zahtev Srbije Ugovoru o prijateljstvu i saradnji u Jugoistočnoj Aziji. Potpisivanje ugovora očekuje se na narednom sastanku ministara spoljnih poslova. Pristup, kažu upućeni, otvara mogućnosti državi za bliži dijalog, saradnju i uključivanje u različite mreže i platforme ASEAN-a, ali i doprinosi promovisanju saradnje u ekonomskim i sociokulturnim oblastima Srbije sa tim blokom, piše RTS.

Na ugovor o prijateljstvu i saradnji u Jugoistočnoj Aziji i saglasnost 10 članica ASEAN-a Srbija je čekala deceniju.

Radomir Aleksić iz Fondacije BFPE kaže da je ASEAN jedna nezavisna i neutralna organizacija, što odražava i stav njenih država članica po pitanju sukoba u Ukrajini, gde zauzimaju sličan stav kao i Srbija, odnosno osuđuju agresiju Rusije, ali ne uvode sankcije, kao što uvodi većina zapadnih zemalja.

ASEAN je za više od pet decenija izgradio reputaciju organizacije koja promoviše poštovanje nezavisnosti, suvereniteta, jednakosti, teritorijalnog integriteta, nemešanje u unutrašnje stvari drugih država i mirno rešavanje sporova.

Fokus je na azijsko-pacifičkim nacijama, ali politiku koju propagira deli i sa ostatkom sveta.

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ističe da su te zemlje prijateljske prema Srbiji i dodaje da od njih 10, šest nije priznalo samoproglašenu nezavisnost Kosova.

Od 2003. godine ugovor o prijateljstvu i saradnji postao je otvoren i za države koje nisu članice, i broji više od 50. Između ostalih – Kinu, Indiju, Japan, Rusiju, Francusku, SAD, Tursku, Nemačku. Od 2012. i Evropska unija ima isti status sa ASEAN-om kao i Srbija.

„Dakle tu sad postoje ustvari čak i nove mogućnosti za koordinaciju sa samom Evropskom unijom u okviru tog foruma, jer samo potpisivanje ovog ugovora ustvari otvara perspektivu učešća Srbiji na istočnoazijskim samitima, koji su veoma značajni forumi i imaju i globalni uticaj“, ističe Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove.

Dačić kaže da je za Srbiju bitan pre svega da bi ljudima objasnila svoju poziciju.

„Neće te zemlje svakako imati vodeću ulogu u pregovorima i dijalogu sa Prištinom. Sveukupno za našu spoljnopolitičku poziciju, ovo je veoma značajno, zato što postajamo deo jedne regionalne organizacije koja je veoma jaka“, ističe Dačić.

Robna razmena Srbije i zemalja članica 2022. godine premašila je 700 miliona evra. Više se uvozilo nego što se izvozilo. Na primer, sa Indonezijom je 112 miliona dolara, od čega se čak 109 odnosi na uvoz, a svega tri miliona robe smo izvezli.

„ASEAN će prema prognozama, 2030. godine, ukoliko se posmatra kao jedna ekonomija, biti četvrta najrazvijenija ekonomija na svetu. I prosto, svaka država poučena iskustvom u pandemiji, mora da pronađe neke alternativne kanale snabdevanja robom“, kaže Aleksić.

Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove smatra da treba imati na umu da osnovna politička i ekonomska orjentacija Srbije, odnosno osnovni interesi, leže u bliskom okruženju i Evropi.

„Tako da bez obzira što ovo jeste spoljnopolitički uspeh, naši napori ipak treba da budu fokusirani na one delove sveta gde mi ostvarujemo svoje neposredne interese“, dodaje Novaković.

Na inicijativu država osnivača ASEAN-a – Indonezije, Malezije, Filipina, Singapura i Tajlanda, članstvo organizacije je prošireno uključivanjem Bruneja, Kambodže, Laosa, Mjanmara, i Vijetnama.