Svemirski teleskop Džejms Veb pronalazi moguće dokaze o tamnim zvezdama

Svemirski teleskop Džejms Veb pronalazi moguće dokaze o tamnim zvezdama

Tri astrofizičara, dvojica sa Univerziteta Kolgejt i treći sa Univerziteta u Teksasu, pronašli su moguće dokaze o tamnim zvezdama, zahvaljujući podacima svemirskog teleskopa Džejms Veb. U svom radu objavljenom u Proceedings of the National Academy of Sciences, Cosmin Ilie, Jillian Pauline i Katherine Freese, opisuju svoje proučavanje podataka koji okružuju tri galaksije koje je uočio JVST i kako se one mogu povezati sa tamnim zvezdama.

Još 2007. godine, isti istraživački trio je predložio ideju o tamnoj zvezdi — zvezdi koja bi, za razliku od svih onih koje su do sada posmatrane i koje se napajaju nuklearnom fuzijom, umesto toga pokretana tamnom materijom. Od tada, tim je nastavio da proučava ideju takve zvezde i gradi modele kako bi pokazao kako bi mogli da izgledaju. Na taj način su izveli listu karakteristika koje bi takva zvezda mogla imati. A sada su našli tri kandidata koji odgovaraju zakonu.

Tamne zvezde, sugeriše tim, verovatno su se mogle roditi tokom ranih dana univerzuma – kao i druge zvezde, bile bi uglavnom napravljene od helijuma i vodonika. Ali oni bi takođe imali neku tamnu materiju u sebi — dovoljno da obezbede izvor toplote. Takve zvezde tada ne bi bile upaljene nuklearnom fuzijom. Da takve zvezde postoje, nastavlja tim, bile bi mnogo veće od drugih vrsta zvezda koje su primećene – toliko velike da bi mogle izgledati kao galaksije sa zemaljskih teleskopa.

U ovom novom naporu, istraživački trio je analizirao podatke sa JVST-a koji opisuju tri galaksije, JADES-GS-z11, z12 i z13-0 i na taj način otkrio da su veoma u skladu sa karakteristikama koje su opisali za tamne zvezde, dodajući mnogo poverenja u njihovu teoriju. Takođe pomaže da se ojača njihova teorija je da se tri galaksije ne uklapaju sa teorijom koja okružuje tradicionalne galaksije.

Drugi deo teorije koju je tim razvio je sugerisao da će se tamne zvezde, kako stare, na kraju srušiti u supermasivne crne rupe — teorija koja pomaže da se objasni zašto postoji toliko crnih rupa u univerzumu. To bi takođe objasnilo zašto tamne zvezde nisu viđene do sada – svemirskim naučnicima su nedostajali alati neophodni da vide dovoljno daleko u prošlost do postavljanja JVST-a.