Rizik od mentalnih poremećaja se povećava sa izloženošću građanskom nasilju

Rizik od mentalnih poremećaja se povećava sa izloženošću građanskom nasilju

Izloženost građanskom nasilju povezana je sa povećanim rizikom od mentalnih poremećaja, prema studiji objavljenoj na internetu 20. juna u JAMA Network Open.

Villiam G. Akinn, Ph.D., sa Univerziteta u Mičigenu u Ann Arboru, i kolege su procenili povezanost između izloženosti građanskom nasilju i kasnijeg početka i postojanosti uobičajenih mentalnih poremećaja. Podaci su dobijeni od 18.212 odraslih ispitanika u poprečnim anketama Svetske zdravstvene organizacije o mentalnom zdravlju koje su sprovedene u Argentini, Kolumbiji, Libanu, Nigeriji, Severnoj Irskoj, Peruu i Južnoj Africi. Izloženost je definisana kao prijavljivanje iskustva kao civila u ratnoj zoni ili regionu terora, uz procenu povezanih stresora.

Od anketiranih, 2.096 je izjavilo da je bilo izloženo građanskom nasilju, a 16.116 nije bilo izloženo. Istraživači su otkrili da su oni koji su prijavili da su bili izloženi građanskom nasilju imali značajno povećan rizik od pojave anksioznosti, raspoloženja i eksternih poremećaja (odnos rizika, 1,8, 1,5, odnosno 1,6).

Pored toga, borci su imali značajno povećan rizik za pojavu anksioznog poremećaja (odnos rizika, 2,0), dok je povećan rizik za pojavu poremećaja raspoloženja i eksternalizacije uočen kod izbeglica (odnos rizika, 1,5 i 1,6, respektivno). Ako su sukobi potrajali, povećani rizici od pojave poremećaja su trajali više od dve decenije, ali nisu opstajali nakon prekida neprijateljstava ili emigracije. Među doživotnim slučajevima, 12-mesečna perzistencija poremećaja nije bila vezana za prethodnu istoriju izloženosti građanskom nasilju.

„Naš nalaz o povećanom riziku od pojave poremećaja nije iznenađujući, ali je korisno znati za potrebe planiranja usluga da je ovaj rizik bio posebno visok među ljudima koji su prvi put bili izloženi tokom svoje mladosti, da se ovaj rizik od pojave nastavio dugi niz godina među ljudima koji žive u zemljama koje i dalje ima građansko nasilje, taj rizik od početka je opao nakon prekida neprijateljstava i nakon emigracije, i da perzistencija poremećaja uglavnom nije bila povezana sa ovim faktorima“, pišu autori.

Nekoliko autora je otkrilo veze sa biofarmaceutskom industrijom.