Strože politike alkohola povezane sa smanjenim konzumiranjem

Strože politike alkohola povezane sa smanjenim konzumiranjem

Ljudi koji žive u zemljama sa strožim politikama alkohola pili su manje od ljudi u zemljama sa manje strožim politikama, prema velikoj analizi za više zemalja objavljenoj u Alcohol: Clinical and Ekperimental Research. Strožije politike bile su povezane sa smanjenim konzumiranjem alkohola u celini i pokazale su značajnija povezanost kod onih koji piju od 18 do 24 godine i onih sa 13 ili manje godina obrazovanja. Nalazi sugerišu da bi zemlje mogle da smanje štetne posledice po zdravlje usvajanjem isplative politike alkohola.

Istraživači su istraživali da li je Međunarodni indeks politike kontrole alkohola (IAC) povezan sa obrascima pijenja u ukupnoj populaciji i specifičnim demografskim grupama u različitim zemljama. Indeks politike IAC-a meri primenu i sprovođenje politika koje su prethodne studije pokazale kao isplative u smanjenju upotrebe alkohola, odnosno politike ograničavanja dostupnosti alkohola, marketinga, cena i alkohola i vožnje. U ovoj studiji, istraživači su ispitali snagu ovih politika u deset različitih zemalja kako bi odredili rezultat međunarodne politike kontrole alkohola (IAC) svake zemlje. Što je veći IAC rezultat, to je jača politika u vezi sa alkoholom u zemlji. Pijači u svakoj zemlji su ispitani o ponašanju u vezi sa pićem, uključujući učestalost, količinu i lokacije konzumiranja alkohola.

Studija je otkrila da je IAC rezultat značajno povezan sa obimom i učestalošću pijenja u deset zemalja, uz veću interakciju u određenim demografskim grupama. Sve u svemu, sa svakim dodatnim povećanjem IAC skora, prosečna količina alkohola konzumiranog u prethodnih šest meseci smanjila se za 17 procenata, a učestalost pijenja opala za 14 procenata. Prema starosnoj grupi, mladi odrasli od 18 do 24 godine pokazali su najveći pad konzumiranog alkohola u tipičnoj prilici. U zemljama sa manje restriktivnom politikom alkohola, ova starosna grupa pokazuje najveću količinu konzumiranja alkohola.

Takođe je postojala veza između snažnije politike i količine pića prema nivou obrazovanja. U zemljama sa slabijom politikom kontrole alkohola, oni sa nižim obrazovanjem pili su više u svakoj prilici od onih sa više od 13 godina školovanja. Kako su se politike o alkoholu jačale, broj odraslih sa nižim obrazovanjem koji su pili po prilici smanjio se na nivoe slične onima kod obrazovanijih ispitanika.

Prema polu, potrošnja muškaraca i žena smanjila se kako se IAC rezultat povećao, ali potrošnja muškaraca opada sporije od žena.

U studiji je učestvovalo više od 17.000 ljudi iz deset zemalja. Zemlje koje su učestvovale u studiji uključivale su pet zemalja sa visokim i pet zemalja srednjeg dohotka, odnosno Novi Zeland, Englesku, Australiju, Škotsku, Južnu Afriku, Sent Kits i Nevis, Mongoliju, Tajland, Vijetnam i Tursku, sa IAC bodovima u rasponu sa 5 za Novi Zeland do 13,9 za Tursku. Studija se fokusirala na najefikasnije politike i nije merila mogući uticaj drugih politika ili kulturnih tradicija na ponašanje ispitanika.