Kvalitet stanovanja može uticati na decu sa ADHD-om

Kvalitet stanovanja može uticati na decu sa ADHD-om

Poremećaj deficita pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) je najčešće dijagnostikovan poremećaj ponašanja i neurorazvojnog poremećaja u detinjstvu. Deca sa ADHD-om imaju poteškoća sa jednim ili više njegovih osnovnih simptoma – nepažnjom, impulsivnošću i hiperaktivnošću.

Iako istraživači nisu sasvim sigurni šta je osnovni uzrok ADHD-a, u većini slučajeva izgleda da je genetika faktor u razvoju stanja. Ali postoje i životne determinante koje mogu uticati na ozbiljnost simptoma i ishoda.

Nedavna studija Univerziteta UNSV u Sidneju otkrila je da je ADHD kod dece povezan sa kvalitetom životne sredine u zatvorenom prostoru (IEK) u domovima. Istraživanje je među prvima sa velikom veličinom uzorka koje je dokumentovalo povezanost između ADHD-a kod dece i unutrašnjih uslova u njihovim domovima, uključujući osvetljenje, kvalitet zvuka, kvalitet vazduha i toplotnu udobnost.

Nalazi su objavljeni u časopisu Sustainabiliti i odražavaju rastuću zabrinutost zbog uticaja lošeg kvaliteta zatvorenog okruženja – kao što su škole i domovi – na dobrobit dece, posebno one sa različitim kognitivnim sposobnostima. Rezultati takođe dolaze nakon što je objavljena nova parlamentarna istraga koja ispituje uticaj ADHD-a na ljude širom Australije.

„Iako nalazi ne znače nužno uzročnost i postoje mnogi zbunjujući faktori na koje nismo kontrolisali, ovo istraživanje sugeriše da okruženje u zatvorenom prostoru ima određeni uticaj na prezentaciju simptoma i težinu ADHD-a kod dece“, kaže profesorka Valsamma Eapen, dečiji psihijatar i stariji autor studije iz UNSV Medicine & Health.

Za studiju, istraživači su ispitali vezu između IEK-a i ADHD-a kod dece. Oni su anketirali 435 roditelja dece uzrasta od 5 do 17 godina sa ADHD-om u Australiji koristeći kućnu verziju skale za procenu ADHD-a za decu i adolescente i alatku za procenu kvaliteta životne sredine za stanovanje koja se samostalno izveštava. Kontrolna grupa dece koja nisu imala ADHD uključena je u studiju radi poređenja.

Istraživanje je pokazalo da su za više od jednog od 10 dece sa ADHD-om, faktori IEK-a povezani sa simptomima i dijagnozom ADHD-a. Što je IEK lošiji, simptomi su bili teži.

„Deca sa ADHD-om mogu biti izuzetno osetljiva na svakodnevnu okolinu i kućno okruženje“, kaže Sima Alizadeh, glavni autor studije i dr. kandidat sa Škole za izgrađeno okruženje na UNSV Arts, Design & Architecture. „Konkretno, na ozbiljnost nepažnje i hiperaktivnosti-impulzivnosti uticao je kolektivni doprinos kvaliteta vazduha, kvaliteta zvuka i problema sa osvetljenjem i toplotnom udobnošću u njihovom domu.

Nalazi podržavaju prethodna istraživanja, koja su takođe pokazala da stvari kao što su svakodnevne smetnje poput buke negativno utiču na psihičko blagostanje dece i mogu pogoršati nepažnju i probleme u ponašanju kod dece sa ADHD-om.

Postoje načini da se pomogne u upravljanju simptomima ADHD-a, uključujući lekove i bihejvioralnu terapiju i podršku – a nalazi sugerišu da prilagođavanje naših zatvorenih prostora takođe može biti ključ za podršku deci sa ADHD-om.

„Vazduh bez neprijatnih mirisa ili prašine, dovoljno osvetljenja i odgovarajući kvalitet zvuka bez ometajuće buke kod kuće mogu pomoći u upravljanju simptomima ADHD-a“, kaže gospođa Alizadeh. „Takođe je od vitalnog značaja imati grejalice i ventilatore u kući kako bi se obezbedila ugodna temperatura za decu.

Deca većinu vremena provode kod kuće i u zatvorenom prostoru. Međutim, većina domova je dizajnirana za potrebe prosečnog zdravog odraslog korisnika. Istraživači kažu da bi građevinske propise trebalo poboljšati kako bi se zadovoljile različite potrebe.

„Od suštinske je važnosti dodati neke smernice za buduće stanovanje kako bi se osiguralo da faktori kvaliteta životne sredine u zatvorenom prostoru koje možemo da kontrolišemo, kao što su ventilacija i kvalitet vazduha, budu prilagođeni ADHD-u“, kaže gospođa Alizadeh. „Dalje, održavanje kvaliteta životne sredine u zatvorenom prostoru nije korisno samo za decu sa ADHD-om, već i za dobrobit i opšte zdravlje šire populacije.

Istraživači se nadaju da će nadograditi nalaze studije kvalitativnim procenama koje testiraju IEK preferencije dece sa ADHD-om i njihovih roditelja.

„Uporedo sa rešavanjem problema kvaliteta vazduha i toplotnog komfora u kući, važno je da sagledamo kako svi prostori u našim životima, kao što su otvoreni i zeleni prostori, mogu bolje da podrže decu sa ADHD-om“, kaže prof. Eapen.