Sukob Rusije i Zapada oko istrage sabotaže Severnog toka

Sukob Rusije i Zapada oko istrage sabotaže Severnog toka

UJEDINjENE NACIJE – Rusija se u utorak sukobila sa Sjedinjenim Državama i drugim zapadnim zemljama zbog poziva Kremlja na istragu Ujedinjenih nacija o sabotaži gasovoda Severni tok 1 i 2 u septembru prošle godine od Rusije do Zapadne Evrope.

Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzia rekao je Savetu bezbednosti UN da Moskva „nema poverenja“ u odvojene istrage koje sprovode Danska, Švedska i Nemačka, ali da „potpuno veruje“ generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu da uspostavi nezavisnu međunarodnu istragu od eksplozija, piše AP.

Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i drugi rekli su da vlasti iz tri zemlje još uvek istražuju napade na gasovod i da je pravi razlog zašto je Rusija sada podigla Severni tok 1 i 2 da skrene pažnju sa prve godišnjice invazije na Ukrajinu i aktivnosti UN na nivou u naredna tri dana, uključujući usvajanje rezolucije Generalne skupštine kojom se osuđuje akcija Moskve.

„Današnji sastanak je očigledan pokušaj da se odvrati pažnja od ovoga“, rekao je američki ministar-savetnik Džon Keli savetu. „Dok se svet ujedinjuje ove nedelje da bi pozvao na pravedan i siguran mir u Ukrajini u skladu sa Poveljom UN, Rusija očajnički želi da promeni temu.

Uoči sastanka, ambasadori Danske, Švedske i Nemačke poslali su pismo članovima saveta u kojem kažu da su njihove istrage utvrdile da su naftovodi u velikoj meri oštećeni „snažnim eksplozijama usled sabotaže“.

U pismu, koje je distribuirano u utorak ujutro, navodi se da se dalje istrage sprovode u sve tri zemlje i da nije jasno kada će se završiti. U njemu se navodi da su ruske vlasti obaveštene o istragama.

Ali zamenik ruskog ambasadora u UN Dmitrij Poljanski rekao je novinarima: „Oni tvrde da o tome obaveštavaju Rusiju, što nije tačno… Svaki pokušaj da dobijemo bilo kakvu informaciju oni su odbili ili ignorisali.

Rusija je krajem prošle nedelje prosledila nacrt rezolucije članovima Saveta tražeći od generalnog sekretara UN da hitno uspostavi komisiju za istragu napada na Severni tok. Eksperti Saveta bezbednosti održali su u ponedeljak zatvorene konsultacije o predloženoj rezoluciji, a diplomate Saveta rekle su da ima protivljenja.

Ruski Nebenzia je rekao da Moskvi nije dozvoljeno da se pridruži istragama nijedne od tri zemlje, rekavši da one „ne samo da nisu transparentne, već je sasvim jasno da nastoje samo da prikriju tragove i da se zalažu za svoje … američke brate.”

Rusija je tvrdila da iza sabotaže stoje SAD, za koju se u njenoj predloženoj rezoluciji kaže da se „dogodila nakon ponovljenih pretnji Severnom toku od strane rukovodstva Sjedinjenih Država“.

Keli, američki diplomata, odgovorio je, rekavši savetu „jasno i jasno: Optužbe da su Sjedinjene Države bile umešane u ovaj čin sabotaže potpuno su lažne. Sjedinjene Države nisu bile uključene ni na koji način.“

Severni tok 1 je nosio ruski gas u Nemačku sve dok Moskva nije prekinula isporuke krajem avgusta 2022. Severni tok 2 nikada nije ušao u upotrebu jer je Nemačka suspendovala svoj proces sertifikacije neposredno pre nego što je Rusija napala Ukrajinu 24. februara 2022. Eksplozije su se dogodile 24. februara 2022. 26. septembar.

Politička šefica UN Rozmeri Dikarlo obavestila je Savet bezbednosti, rekavši da UN nisu u poziciji da provere bilo kakve tvrdnje u vezi sa eksplozijama i pozvala „sve zainteresovane da pokažu uzdržanost i izbegavaju bilo kakve spekulacije“.

„Dok je tačno šta se dogodilo ispod voda Baltičkog mora u septembru 2022. godine još uvek nije jasno, šta god da je izazvalo incident, njegove posledice se ubrajaju u mnoge rizike koje je pokrenula invazija Ukrajine“, rekla je ona.

Profesor Univerziteta Kolumbija Džefri Saks, rekavši da se pojavljuje pred savetom u svoje ime, rekao je da su posledice sabotaže „ogromne“ ne samo zbog ekonomskih gubitaka već i zbog povećane pretnje po svu prekograničnu infrastrukturu, uključujući podmorske internet kablove i priobalne vetroelektrane.

„Odgovornost je Saveta bezbednosti UN da se pozabavi pitanjem ko je mogao da izvrši delo kako bi se počinilac priveo međunarodnoj pravdi, tražio kompenzaciju za oštećene i sprečio buduće takve radnje“, rekao je on. .

Saks je rekao da je uništavanje gasovoda „zahtevalo veoma visok stepen planiranja, stručnosti i tehnološkog kapaciteta“, a da bi se to uradilo u ekskluzivnim ekonomskim zonama Danske i Švedske „u velikoj meri doprinosi složenosti operacije“.

„Samo nekoliko aktera na državnom nivou ima tehnički kapacitet i pristup Baltičkom moru da sprovede ovu akciju, uključujući Sjedinjene Države, Rusiju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljsku, Norvešku, Nemačku, Dansku i Švedsku, bilo pojedinačno ili u neka kombinacija“, rekao je Saks. „Ukrajini nedostaju neophodne tehnologije, kao ni pristup Baltičkom moru.

U svom pismu Savetu, Danska, Švedska i Nemačka su ponovile da su akti sabotaže protiv gasovoda „neprihvatljivi, ugrožavaju međunarodnu bezbednost i daju razlog za našu duboku zabrinutost“.

Dodali su da je zabrinutost zbog indirektnih efekata na emisije gasova staklene bašte „značajna i zabrinjavajuća“.

U ruskom nacrtu rezolucije izražava se ozbiljna zabrinutost zbog „razornih posledica po životnu sredinu“ akata sabotaže koji takođe „predstavljaju pretnju međunarodnom miru i bezbednosti“.